Dok se resori često "miješaju jedni drugima u teren", političkim posmatračima ne ostaje mnogo sumnje da bi jasno definisane odredbe i mehanizmi koordinacije, sadržani u nekom možda budućem zakonskom rješenju, olakšali donošenje odluka i smanjili administrativni haos.
Novim zakonom o Vladi potrebno je "zakucati" broj ministarstava na maksimalnih desetak, koliko je optimalno za malu državu kakva je Crna Gora, sa malim brojem stanovnika, ali i ograničenim finansijama, kazala je za "Dan" izvšna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović.
– Takođe je potrebno zakucati broj državnih sekretara i broj direktorata u svakom ministarstvu. Jedino je to rješenje da promjena svake vlade ne vodi povećanju broja resora i gomilanju administracije kroz uvećanje broja državnih sekretara i broja direktorata, a i izbjegavanju preklapanja nadležnosti – dodala je Mrdović.
Međutim, kako je navela, ne vidi se spremnost ni vlasti, ni opozicije da se donesu rješenja u javnom interesu.
– U tom smislu je ogroman poraz crnogorskog društva što bezmalo dvije decenije od nezavisnosti mi nemamo zakon o Vladi i zakon Skupštini. Nemamo ih zato što su partije podredile demokratiju svojim interesima – rekla je Mrdović.
Mrdović je ukazala da se zato sada i događaju preklapanja nadležnosti između resora, jer su oni podijeljeni tako da svaka partija bude zadovoljna, a ne shodno realnosti i svrsishodnosti.
– Ta preklapanja su katkad i alibi da se ne donesu teške političke odluke, tj. one odluke koje su "oštrica žileta" za određene partije u odnosu prema svojima pristalicama. Pa se odgovornost za takve odluke pokušava prebaciti na drugi resor. U svakom slučaju, odgovornosti kada odluke izostanu nema, ili makar mi građani to ne vidimo – zaključila je Mrdović.
Konstatujući da aktuelna Vlada Crne Gore jeste glomazna, kao i neobična po mnogo čemu, politikolog i književnik Aleksandar Ćuković je za naš list rekao da je posebno uočljivo preklapanje nadležnosti kada je riječ o pojednim resorima, što zbunjuje, kako same članove Vlade, tako i građane i uopšte javnost.
– Kritičarima ove vlade njena glomaznost ide naruku jer je njoj samoj nemoguće da "prikrije" neobičnosti u sopstvenom funkcionisanju. Međutim, kako bismo izbjegli val kritizerstva, odnosno "kritiku radi kritike", koja je nama u Crnoj Gori omiljena disciplina, moramo uočiti i onu manje "mjerljivu", ali ne i manje važnu ravan, a tiče se "duha" nastanka ovakve vlade, odnosno "poruke" koju je ona osnivanjem imala namjeru poslati javnosti, a to je da je, kako se često u medijima može čuti, riječ o Vladi koja "okuplja sve i koju svi građani Crne Gore doživljavaju svojom" – kazao je Ćuković.
Dodao je da, ukoliko analiziramo ovu namjeru, onda donekle možemo razumjeti zbog čega se kao rješenje glomaznost nije mogla izbjeći.
– Opravdanje je, dakle, političko, a ne funkcionalno. S druge strane, preklapanje nadležnosti nam dosta može reći o tome ko zaista vuče konce i donosi odluke, uprkos titulama i pozicijama. U tome i leži (od)govor o odgovornosti i lako je do nje doprijeti ispod glazure. Važno je da i iz ovoga izvučemo pouku za neka buduća rješenja, a koja se tiču finansija, odgovornosti, efikasnosti, administrativnih i finansijskih kapaciteta, i što je najvažnije – zadovoljstva građana. Važan korak ka lakšem snalaženju u budućnosti jeste i zakon o Vladi – poručio je Ćuković.
