I ukoliko su potpisi podrške predsjedničkim kandidatima falsifikovani, trenutni zakonski okvir ne precizira posledice po izborni proces, objašnjavaju sagovornici "Dana". Svaki predsjednički kandidat, da bi učestvovao na izborima, morao je da prikupi najmanje 8.101 potpis birača za podršku. Problem falsifikovanja potpisa, koji godinama opterećuje izborne cikluse, aktuelizovan je ponovo nakon što je Državna izborna komisija (DIK) početkom marta, pred prvi krug predsjedničkih izbora, kreirala aplikaciju preko koje građani mogu da provjere da li su podržali nečiju kandidaturu, nakon čega su uslijedile brojne žalbe za falsifikovanje i zloupotrebu ličnih podataka. Više građana su uoči prvog kruga izbora javno osporili da su podržali kandidaturu Jovana Radulovića, navodeći da su njihovi potpisi falsifikovani. Nekoliko prijava je stiglo i u vezi sa podrškom Gorana Danilovića i Draginje Vuksanović Stanković.

Posmatračka misija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) preporučila je Crnoj Gori da propiše detaljna pravila za ovjeru potpisa podrške za predsjedničke kandidate, kao i da omogući provjeru zakonitosti donacija i korišćenja kredita u kampanji.

Programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović kazao je za "Dan" da preporuke PSSE nijesu novina, već dobro poznato stanje zbog čega se uporno govori o prijeko potrebnoj reformi izbornog zakonodavstva.

Marko Pejović

RTCG

– Na to nas dodatno opominje odbacivanje krivične prijave iz 2018. za falsifikovanja potpisa podrške predsjedničkim kandidatima jer tužilaštvo nije preduzimalo procesne radnje u ovom slučaju zbog čega je nastupila zastarelost krivičnog gonjenja – istakao je Pejović.

Naš sagovornik je dodao da su ovaj izborni proces obilježile gotovo identične stvari kao i 2018. godine i to se prepoznaje kroz izveštaje PSSE i Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

– Apsolutno ništa nije rađeno na usvajanju preporuka iz izvještaja 2018. i 2020. godine. I ove godine su podnesene krivične prijave zbog navodnog falsifikovanja potpisa, a izbori završeni uz izostanak reakcije tužilaštva i pored najava da će po hitnom postupku djelovati po krivičnim prijavama građana za falsifikovanje potpisa podrške. Ostaje da se vidi na koji način bi se postupalo ukoliko bi se utvrdilo da su potpisi falsifikovani, jer trenutni zakonski okvir ne precizira posledice po izborni proces – istakao je Pejović.

Prema riječima Pejovića, preporuke PSSE za propisivanje detaljnijih pravila za ovjeru potpisa podrške za predsjedničke kandidate moguće je usvojiti korišaćenjem ili uključivanjem različitih mehanizama.

– Poput notara, OIK-a ili DIK-a uz prilagođavanje normativnih propisa, dok se za pitanja provjere zakonitosti donacija i korišćenje kredita, pored unapređenja zakonskog okvira, izuzetno mora poraditi na institucionalnim kapacitetima. Ipak, za sve ovo je neophodna politička volja koja u potpunosti izostaje godinama unazad što se potvrdilo i kroz obesmišljavanje skupštinskog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu – ocijenio je on.

Koordinator programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi Pavle Ćupić rekao je za "Dan" da su nedavni izbori za predsjednika Crne Gore ukazali na razne manjkavosti matičnog zakona i na neophodnost rješavanja ovog problema na adekvatan način.

– Imali smo prilike da vidimo da je jedan broj građana javno negirao da je dao podršku određenim kandidatima, a u prethodnom periodu je izostala i adekvatna reakcija nadležnog tužilaštva u ovakvim slučajevima, te se onda postavlja pitanje ko će zaštititi interese građana u ovakvim slučajevima. Podsjećamo da su slučajevi iz 2018. godine koji su prijavljeni nadležnom tužilaštvu u međuvremenu zastarjeli i na taj način je onemogućena adekvatna zaštita građana. Kada je ova materija u pitanju, u svakom slučaju bi se prilikom donošenja bilo kakvih izmjena, trebalo voditi računa o usklađenosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti – dodao je Ćupić.

Ključne preporuke Misije koja je pratila predsjedničke izbore u Crnoj Gori će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u ponedjeljak, 24. aprila. Izvještaj je u skupštinsku proceduru uputuio šef misije Džozef O`Rajli 14. aprila, i objavljen je na sajtu PSSE.