Nedavno je pokrenuta i inicijativa da se pred poslanicima otvori pitanje afere "Možura". Ovakve aktivnosti, s jedne strane, predstavljaju važnu platformu za rasvjetljavanje istine i jačanje institucionalne odgovornosti, ali, s druge strane, nije isključeno da se u svemu tome traži prostor i za političku promociju pojedinih aktera.
Skupštinsko radno tijelo koje preispituje postupanje državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući i djelovanje "crnih trojki", mjesecima je aktivno. Najavljivano je i formiranje anketnog odbora koji će se baviti aferom "Telekom", ali i drugim sumnjivim privatizacijama, a prije nekoliko dana stigla je i nova inicijativa. Naime, GP URA predlaže da se parlament pozabavi i aferom "Možura" i pokuša da utvrdi da li je u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu bilo korupcije.
Politikolog Aleksandar Ćuković smatra da parlamentarne istrage, iako nemaju sankcionu moć, imaju značajnu ulogu u jačanju javne svijesti i unapređenju političke kulture odgovornosti.
– Svrha anketnih odbora ogleda se u nastojanju da se pospješe principi transparentnosti, odgovornosti i kontrole vlasti, te da se Skupštini kao predstavničkom i zakonodavnom tijelu omogući djelotvornije vršenje kontrolne funkcije. Dobro je što anketni odbori postoje upravo zbog podsticanja transparentnosti, jer samim formiranjem šalju poruku da postoji institucionalni mehanizam za preispitivanje sumnji u zloupotrebe, neprincipijelnost ili neefikasnost državnih organa. Ipak, njihov domet je ograničen: nemaju pravnu posljedicu, budući da ne mogu preuzeti nadležnosti tužilaštva i sudstva. Uprkos tome, njihova politička i društvena uloga nije zanemarljiva, jer parlamentarna inicijativa često usmjerava pažnju javnosti na probleme koji opterećuju društvo – kazao je Ćuković za "Dan".
Kako je dodao, anketni odbori funkcionišu kao katalizatori institucionalne reakcije koji mogu podstaći tužilaštvo i sudstvo da postupe, ali ne mogu da ih zamijene.
– Konkretno, novoformirani anketni odbori omogućili su javnosti da stekne uvid u brojne detalje koji bi, u suprotnom, ostali izvan dometa medijske i institucionalne pažnje. Time je stvoren potencijalni impuls za dalje institucionalno postupanje – rekao je Ćuković.
Ne isključuje političku dimenziju u djelovanju anketnih odbora i da ih pojedini političari koriste i kao platformu za samopromociju.
– Politički život, po svojoj prirodi, nosi dozu medijske spektakularnosti, pa se često dešava da pojedinci anketne odbore doživljavaju kao priliku za javno pozicioniranje. Ipak, to ne umanjuje institucionalnu vrijednost samog mehanizma, jer čak i kada je motiv takav, efekat transparentnosti i javne rasprave ostaje kao trajni doprinos demokratskom procesu – ocijenio je Ćuković.
Prema ocjeni politikologa i funkcionera Pokreta Preokret Nemanje Draganića, očekivanja od odbora po pravilu bi trebalo da budu usmjerena na konkretna pitanja i njihovo rješavanje.
– Kod nas se anketni odbori sazivaju da bi se produkovale dnevnopolitičke teme i svojevrsna zabava, koja se, u konačnici, svodi na kafanske razgovore "jesi čuo šta mu je rekao, jesi čuo kako mu je rekao". Anketni odbori se ne koriste kao mehanizam kontrole institucija, već kao generator tema koje se nameću za kratkoročnu političku promociju, instant zauzimanje naslovnica dnevnih medija i na tome se staje. U konačnici, javnost koja bi trebalo da dobije uvid u to ko, kako i na koji način vodi procese u našem društvu zapravo dobije povod za navijački pristup pitanjima od opšteg značaja. Dijeljenje na naše njihove, i ništa dalje od toga. Do sljedećeg anketnog odbora – zaključuje Draganić.
