Nakon više od decenije od otvaranja pregovora, zemlja je ušla u fazu u kojoj se očekuju ne samo tehnički rezultati, već i jasna politička stabilnost, dosljednost u poštovanju evropskih vrijednosti i snažna društvena kohezija. Evropska unija, u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima, sve otvorenije poručuje da je proširenje strateško pitanje, ali i proces koji zahtijeva punu posvećenost država kandidata.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, dosadašnjim rezultatima, izazovima i realnim rokovima za članstvo, stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marijan Šarec kaže da je najveći izazov za Crnu Goru u narednoj godini da obezbijedi što viši stepen nacionalnog jedinstva za rješavanje kako političke, tako i društvene situacije.
– Želio bih iskreno da kažem da je EU daleko od neke idealne političke zajednice. Naime, svima su nam ponekad čudne odluke evropske birokratije. Ali, kada pogledam sasvim realno što donosi članstvo, koliko se prilika pruža na svim poljima života, ne mogu da zamislim drugačiji život, kaže Šarec u intervjuu za "Dan".
Kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, kako ocjenjujete napredak Crne Gore u pregovorima u 2025. godini i šta EU očekuje od Crne Gore u budućem periodu?
– Moram svakako reći, da je 2025. godina bila vrlo uspješna po pitanju pregovora i da je Crna Gora napravila značajan iskorak. Zatvaranje pet poglavlja pred sam kraj godine veliki je uspjeh i daje dodatnu motivaciju za daljnji rad. Pred Crnom Gorom je teška godina 2026, u kojoj će trebati puno snage, mudrosti i efikasnosti, kako bi Crna Gora ostvarila veoma ambiciozan plan zatvaranja svih poglavlja. Očekivanja EU su visoka zbog dosadašnjeg rada. Da ne komplikujem, očekivaćemo i formu i suštinu, jer radi se i o vrijednostima.
• Koji su izazovi sa kojima se Crna Gora suočava danas na svom evropskom putu?
– U 2025. godini bilo je puno nekih unutrašnjepolitičkih dešavanja, koja su generisala zabrinutost svih nas koji želimo Crnoj Gori sve najbolje. Po meni, najveći izazov je obezbijediti što viši stepen nacionalnog jedinstva za rješavanje kako političke, tako i društvene situacije. U Beogradu i Moskvi nijesu baš oduševljeni napretkom koji je pokazala Crna Gora u zadnje vrijeme. Tako da to treba imati u vidu kad govorimo o izazovima. A veliki izazov je svakako kriminal i korupcija, a i kvalitet životne sredine. Politizovanje kolektora u Botunu baš je nezgodno. I da se razumijemo, nije stanovništvo ništa krivo, nego politika, koja vrši propagandu. To je svađa sa zdravim životom, jer ja vrlo dobro znam kako kolektori rade.
Kako trenutne geopolitičke i regionalne okolnosti utiču na proces integracije Crne Gore u EU?
– I te kako utiču i rade za Crnu Goru. Ali, da se razumijemo, ne same po sebi. Crna Gora je morala svoj status favorita i te kako izboriti i trebaće to potvrditi i ubuduće. Suština EU jeste da se širi i da je otvorena za sve koji poštuju demokratiju i evropske vrijednosti. Trebamo jedni druge.
• Sa više adresa je najavljeno da bi Crna Gora mogla postati članica EU 2028. godine, što podrazumijeva da bi do kraja 2026. trebalo zatvoriti svih preostalih dvadeset jedno pregovaračko poglavlje. Smatrate li da je taj cilj realan, s obzirom na dosadašnji tempo reformi i političke izazove Crne Gore?
– Kako je ono rekao Bata Živojinović u Valteru? Živi bili pa vidjeli. Ali mislim da trebamo svi napraviti sve što je u našoj moći da se planovi ostvare, ma kako oni danas izgledali golemi i ambiciozni. Ja ipak imam veliko povjerenje u sve koji se bave pregovorima i političke institucije, da su svjesni političkog i istorijskog momenta, koji nama nalaže da sve damo u ovaj veliki cilj.
Podsjećamo, Šarec je ranije "Danu" kazao da Crna Gora ima realnu šansu da zaključi pregovore sa Evropskom unijom, ali da ključni izazovi nijesu isključivo tehničke prirode, već duboko društveni i politički. On je tada upozorio da evropski put nije samo administrativni proces, već civilizacijski ispit, u kojem se mjeri poštovanje vladavine prava, državnih simbola, institucija i evropskih vrijednosti. Posebno je naglasio da Evropska unija ne prihvata "dvostruku politiku" – jednu za domaću javnost, a drugu za Brisel, te da će autentičnost, politička stabilnost i dosljednost biti presudni za konačni uspjeh Crne Gore na putu ka članstvu.
