Kako je kazao, ove predložene izmjene nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim i regionalnim putevima, kao i na graničnim prelazima – ukoliko bi takva okupljanja mogla da ugroze bezbjednost saobraćaja, ometaju njegov tok, ili otežaju kretanje građana – predstavlja pretjerano ograničenje i podriva samu suštinu prava na mirno okupljanje. Iako sloboda okupljanja može biti predmet određenih ograničenja, Evropski sud za ljudska prava dosljedno je isticao da okupljanja predstavljaju legitiman način korišćenja javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svaka zabrana mora biti nužna u demokratskom društvu i srazmjerna legitimnom cilju koji se želi postići. Opšte zabrane rijetko ispunjavaju ove kriterijume. Umjesto toga, svako okupljanje treba procjenjivati pojedinačno. Sud je takođe naglasio da su demonstracije u javnom prostoru gotovo uvijek povezane sa određenim stepenom ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, i da vlasti ne bi smjele da se isključivo oslanjaju na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja - istakao je on.
O'Flaherti je izrazio zabrinutost zbog predloga da se značajno povećaju novčane kazne za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja.
- Prekomjerne finansijske sankcije mogu imati efekt 'hlađenja' kada je u pitanju ostvarivanje prava na okupljanje i obeshrabriti građane da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama. Sud je u više navrata isticao da preoštre kazne mogu predstavljati posredan oblik kršenja prava na slobodu okupljanja - upozorio je komesar.
Sloboda okupljanja, ističe on, predstavlja temelj svakog demokratskog društva. Omogućava građanima da javno izraze svoje stavove, da pozivaju vlasti na odgovornost i da učestvuju u političkom i društvenom dijalogu. Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi uz najveći mogući oprez i biti podvrgnut strogoj provjeri, kako je navedeno u Smjernicama o mirnim okupljanjima koje su pripremili Venecijanska komisija i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
- Uzimajući u obzir sve navedeno, pozivam poslanike u Crnoj Gori da ne usvoje predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Preporučujem da se organizuju inkluzivne i transparentne javne konsultacije o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva, i ohrabrujem da se nacrt izmjena uputi Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se osiguralo da eventualne zakonske promjene budu u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava - zaključio je O'Flaherti.
Prije dva dana su i Ujedinjene nacije uputile pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode da su zabrinute zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju.
