Savjetnik predsjednika Crne Gore za "Dan": Bez ubrzanja reformi, nema ni EU članstva 2028.

Crna Gora ima šansu da do kraja 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije i to je više puta poručeno iz Brisela, a odlučnost da se ispuni taj cilj ističe se svakodnevno i iz državnog vrha.

Kako ne bi propustila priliku otvorenih vrata EU i iskoristila tu šansu, Crna Gora mora do kraja naredne godine da zatvori preko 20 pregovaračkih poglavlja i za to će biti neophodno da se znatno ubrza dinamika neophodnih reformi, smatra savjetnik predsjednika države za evropske integracije Miloš Radonjić. Očekuje da će na tom putu najveći izazovi biti poglavlja koja se tiču vladavine prava, pravosuđa i zaštite životne sredine.

Nakon dobijenog IBAR-a, na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji održanoj u decembru prošle godine, privremeno su zatvorena tri poglavlja, a trenutno postoji očekivanje da Crna Gora krajem juna privremeno zatvori jedno pregovaračko poglavlje i to poglavlje 5 – javne nabavke, podsjeća Radonjić.

– Svaki iskorak je približavanje strateškom cilju punopravnog članstva u EU, ali imajući u vidu da pred sobom imamo jedinstven prozor mogućnosti, kao i ograničeno vrijeme koje nam stoji na raspolaganju za zatvaranje znatnog broja preostalih poglavlja (u ovom momentu ukupno 27), opravdana su očekivanja šire crnogorske javnosti da dinamika pristupnih pregovora mora biti intenzivnija ako želimo do postavljenog cilja. Drugim riječima, ukoliko značajno ne ubrzamo neophodne reforme i proces zatvaranja poglavlja, postoji realna mogućnost da propustimo priliku da 2028. godine postanemo nova država članica EU, što je apsolutni državni prioritet koji podržava većina crnogorskih građana – kazao je Radonjić za "Dan".

Političari da budu na visini zadatka

Radonjić ističe da je prozor mogućnosti ulaska u EU i dalje otvoren, ali upozorava da vrijeme neumitno teče i sve je manje saveznik.

– Ukoliko zaista želimo do zacrtanog cilja, u nastavku pristupnih pregovora potrebno je na djelu demonstrirati nedvosmislenu političku volju i apsolutnu fokusiranost na evropsku agendu, koje će pratiti intenzivno lobiranje i diplomatsko zagovaranje, kako u zemlji, tako i u Briselu. Očekujem da politički akteri u Crnoj Gori, u prvom redu parlamentarna većina, budu na visini istorijskog zadatka, pokažu odgovornost i političku zrelost, jer svako, i minimalno, odstupanje od prethodno navedenih preduslova može značiti gašenje generacijskog sna o Crnoj Gori kao punopravnoj državi članici Evropske unije – poručio je Radonjić.

Kada je riječ o predstojećim obavezama, Radonjić napominje da je, prema Mapi puta za zatvaranje poglavlja, koja je pripremljena u konsultaciji s Evropskom komisijom, do kraja ove godine planirano je zatvaranje šest pregovaračkih poglavlja i to: 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga i, 4 – sloboda kretanja kapitala, već spomenuto poglavlje 5 – javne nabavke, 6 – privredno pravo, 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – ribarstvo.

Suština procesa poglavlja 23 i 24

Radonjić ističe da reforme u oblasti vladavine prava i poglavljima 23 i 24 predstavljaju suštinu procesa pridruživanja Crne Gore evropskoj porodici, pa će, kaže, aktivnosti u ovom domenu opravdano biti u fokusu do samog kraja pristupnih pregovora.

– O složenosti ovog transformativnog procesa najbolje govori zahtjevnost privremenih mjerila i dobijanja IBAR-a, a ništa manje neće biti izazovno ispuniti završna mjerila definisana u poglavljima 23 i 24. U tom pogledu, do kraja godine nas, između ostalog, očekuje utvrđivanje desetak zakonskih tekstova u oblastima pravosuđa, temeljnih prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatim donošenje određenog broja važnih strategija, ali i jačanje kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije, Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg suda u Podgorici. Imajući u vidu dugoročni značaj ovog pitanja, izborna reforma će biti lakmus papir odgovornosti prema Reformskoj agendi, ali i odraz naše ukupne političke kulture – kazao je Radonjić.

Osim toga, očekuje da će jedan od najizazovnijih koraka, uz poglavlja 23 i 24, biti i poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene, i to, kako objašnjava, zbog složenosti procesa usklađivanja sa visokim evropskim standardima, kao i finansijskih troškova koje ovaj proces podrazumijeva. Posebnu pažnju Crna Gora će morati da posveti, smatra Radonjić, i poglavlju 8 – konkurencija, zbog, kako kaže, suštinskog značaja ove politike u kontekstu funkcionisanja naše tržišne ekonomije.

– Ako ovim poglavljima dodamo i poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, kod kojeg je ispunjen tehnički nivo obaveza, ali iz poznatih razloga nijesu obezbijeđeni neophodni političko-diplomatski uslovi, do kraja godine se možemo nadati zatvaranju ukupno sedam poglavlja. U svakom slučaju, umjesto licitiranja brojem poglavlja, radije bih ukazao na potrebu da se posvetimo realizaciji konkretnih obaveza iz pregovaračkog procesa sadržanih u Reformskoj agendi, Programu pristupanja Crne Gore EU, akcionim planovima za ispunjavanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Imajući u vidu geopolitičke izazove i činjenicu da je politika proširenja prepoznata kao jedan od prioriteta aktuelne Evropske komisije, kao i najnoviji izraz podrške u vidu najave da će samit EU – Zapadni Balkan naredne godine biti održan upravo u Crnoj Gori – u nastavku pregovora sve zavisi isključivo od nas i naše istinske posvećenosti da realizujemo preostale zadatke iz evropske agende – navodi Radonjić.