Zakon o porijeklu imovine neophodan je ne samo Crnoj Gori već i svim državama u regionu, ali takav akt treba da bude precizan i pisan u duhu Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije, kako bi se izbjegla mogućnost da on dobije osvetnički karakter jednih političkih struktura, protiv drugih, ocijenio je za "Dan" predsjednik Radne grupe Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za borbu protiv korupcije Drago Kos.

Slovenački ekspert za oblast borbe protiv korupcije navodi da Konvencija UN-a preporučuje, ali ne traži striktno, da države inkriminišu krivično djelo nezakonitog bogaćenja.

Konvencija u članu 20 – nezakonito bogaćenje navodi da će, u zavisnosti od svog ustava i osnovnih načela svog pravnog sistema, svaka država ugovornica razmotriti mogućnost usvajanja zakonskih i drugih mjera koje mogu biti potrebne kako bi utvrdila kao krivično djelo, kada se počini namjerno, nezakonito bogaćenje, odnosno znatno uvećanje imovine javnog funkcionera koje on ne može razumno objasniti s obzirom na njegova zakonita primanja.

– Znam nekoliko zemalja koje su nezakonito bogaćenje propisale kao krivično djelo, ali više ih je koje to nisu uradile. Mi imamo slaba iskustva u toj oblasti, starije generacije će se sjetiti da smo u Jugoslaviji imali komisije za praćenje nezakonitog bogaćenja koje su u biti služile za političku diskreditaciju ljudi koji su imali nešto od imovine, toga se treba i sada paziti – navodi Kos.

Poručuje da je u redu namjera zakona da se teret porijekla bogatstva prebaci na onog ko je predmet provjere, jer je to i u duhu konvencije.

– Ako će taj zakon slijediti ideju Konvencije, onda u redu, ali ako će ići dalje – to je druga priča i više liči na političko obračunavanje trenutne vladajuće garniture sa bivšim. Treba se čuvati zamke osvetništva. Neophodno je pridržavati se standarda koji su propisani Konvencijom. Bivše komunističke zemlje su imale dosta loših iskustava i lako može sve da se preokrene u metod političkog obračunavanja – izjavio je Kos.

On ističe da prostora za primjenu zakona o porijeklu imovine ima ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom regionu.

– Prostora za primjenu tog zakona ima ne samo za Crnu Goru nego za sve države u regionu, ako bi krenule u to u smislu i duhu konvencije, došlo bi se do zanimljivih rezultata. Mnogi ljudi u Crnoj Gori, ali i regionu imali bi gadnih problema da dokažu porijeklo svoje imovine – smatra Kos.

Na pitanje da li usvajanje i primjena zakona o porijeklu imovine može pomoći u borbi protiv korupcije, što je jedan od krucijalnih zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji, Kos kaže da hoće, ali ako se država bude pridržavala standarda.

– Ako je u slovu i duhu konvencije UN-a onda da, ali granica je tanka. Nadam se da se Vlada Crne Gore pridržavala duha konvencije jer svaki korak dalje može se pretvoriti u političko obračunavanje političkih stranaka – zaključuje Kos.