Sve to, ipak, čini se da ne donosi i značajne promjene u političkom životu, već se uglavnom sve svodi na ista lica sa novim partijskim obilježjima. Da je Crna Gora prilično racijepljena u političkom smislu, smatra analitičar Milo Popović. Prema njegovoj ocjeni, najbolja opcija je da dođe do objedinjavanja programski sličnih političkih organizacija, ali očekuje i da će toga sve više biti.
Nekoliko poslanika poslednjih mjeseci napustilo je svoje političke klubove i odlučilo se za nezavisno funkcionisanje u parlamentu. Istovremeno, osnivaju se nove partije, a očekuje se da ih do izbora, koji se planiraju za narednu godinu, biti još. Sa druge strane, u prethodom periodu bilo je i više slučajeva spajanja političkih subjekata, što je, prema mišljenju Popovića, bolja opcija ako se teži stabilnosti.
– Smatram da smo dosta rascijepljeni u političkom smislu, da trenutno u parlamentu imamo dvocifren broj političkih stranaka i da je Crnoj Gori potrebno političko ukrupnjavanje. U suštini, kada bismo napravili proporciju broja partija sa ukupnim brojem mandata, odnosno matematički postavili stvari, došli bismo do toga da svaka partija ima po tri-četiri mandata. Vjerujem da je jedna dobra odluka da dođe do opšteg objedinjavanja, odnosno da dođe do sjedinjavanja sličnih programskih političkih organizacija, kao što je to, recimo, sada slučaj sa Novom srpskom demokratijom, Pravom Crnom Gorom i Radničkom partijom. Ove dvije manje političke stranke su se prisajedinile NSD-u. Smatram da je jedan takav korak dobar, zato što nas uvodi u polje političke stabilnosti. S druge strane, mislim da građane zbunjuju liste sličnih naziva, ali i da se one nekad i tendenciozno prave pred izbore kako bi zbunili birače. Sa druge strane, vidimo da nastaju neke nove političke organizacije. Recimo Pokret narodnog povjerenja, za koji smatram da ima određen i postavljen politički potencijal, ali da bi oni trebalo da budu u bliskom savezu, recimo, sa Koalicijom za budućnost Crne Gore i da, u suštini, na taj način sebe profilišu – kazao je Popović za "Dan".
Napominje i da prestrojavanja u političkim redovima i nove partije ne znači nužno da će se animirati apstinenti i ne garantuje veću izlaznost na izborima.
– Prečesti izbori u poslednjem periodu i možda neka neispunjena očekivanja nakon promjena 2020. godine dovela su do toga da smo imali rekordno nisku izlaznost na izborima 2023. godine. Međutim, smatram da će na sledećim izborima izlaznost nešto biti veća. Prije svega jer građani prirodno žele da politički participiraju u donošenju odluka, ali i jer imamo ovu takozvanu pauzu između nekoliko izbornih ciklusa, pa smatram da će to svakako biti jedan dobar iskorak. Ipak, novi politički subjekti ne znače nužno veću izlaznost. Može u nekom slučaju to da bude tako, ali, kada pogledamo hronološki, oni su uzimali glasače nekih drugih partija, a drugi birači su jednostavno, koji su tradicionalno apstinenti, ponovo bili apstinenti. Tako da ostaje da se vidi, ali na kraju će sve zavisiti od političkog proizvoda i ponude i, da kažemo, interesovanja tema koje preovladavaju – navodi analitičar.
