Evropska unija (EU) je nagomilavala instrumente iz domena bezbjednosti, a Strateški kompas za jaču sigurnost i odbranu EU objedinjava te instrumente, kazao ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije.

Timonije je to kazao u Evropskoj kući na debati „Strateški kompas za jaču sigurnost i odbranu EU u sljedećoj deceniji“, u organizaciji Crnogorske panevropske unije (CPEU).

Debata je dio aktivnosti i projekata CPEU posvećenih boljoj komunikaciji o EU u panevropskim društvima, a realizuje se kroz seriju debata sa evropskim diplomatama koji borave i rade u Crnoj Gori.

Timonije je rekao da dokument Strateški Kompas možda nije imao dovoljan publicitet jer je prvenstveno riječ o dugačkom dokumentu, dodajući da ga je usvojilo 27 država članica Unije.

Kako je naveo, riječ je o novom dokumentu koji daje sveobuhvatan pogled na ono što se treba uraditi ali i pojašnjava kako analizirati stratešku situaicju.

“Bolje je znati o čemu diskutujemo kada pičamo o EU strategijama, šta su prioriteti i šta možemo uraditi da ostvarimo prioritete. Ova agenda zaslužuje da se o njoj više zna”, kazao je Timonije.

On je kazao da Strategija stvara i kapacitet potpisnica da sarađuju u slučaju prijetnje, kao i da pruža osnovu za bezbjednosne politike.

“Okolnosti su pokazale da je to neophododno. Rusija je dala primjer zašto treba krenuti tim putem. Prijetnje potput terorizma, kovida i klimatske promjene dale su veoma jake povode da razmišljamo o globalnom okruženju prilikom odgovora na prijetnje”, rekao je Timonije.

On je rekao da cilj tog dokumenta nije da pruži alternativu NATO-u, dodajući da se ipak mora poštovati autonomni kapacitet EU.

Kako je kazao, Strategija otvara i zanimljiva pitanja poput bilateralnog partnerstva sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

“Istina je da smo nagomilavali instrumente iz domena bezbjesnosti ali oni nijesu povezani. Upravo ova strategija objedinjava te instrumente”, rekao je Timonije.

On je kazao da je ideja da se djelije i ojačaju postojeći kapaciteti, kako bi se adekvatnije odgovorilo na krize.

“Moramo stvoriti svoj kapacitet za djelovanje”, rekao je Timonije.

Prema riječima Timonijea, u centru Strategije treba da bude EU sajber i bezbjednosna politika, što znači da se mora investirati u strategiju.

“Da bi se investiralo u nove generacije, mora se raditi na obrazovanju. Strategija se fokusira upravo na obrazovanju i inovacijama. Važno je i to što se u ovom dokumentu oslanjamo na naše partnerstvo”, kazao je Timonije.

Fasilitator skupa i predsjednica CPEU, Gordana Đurović kazala je da je riječ o sveobuhvatnom dokumentu, koji je usvojen nakon dvije godine debate.

“Mislim da će Strategija biti predmet analize i država našeg regiona. Riječ je o zajedničkom segmentu interesovanja”, kazala je Đurović.

Evropski savjet formalno je odobrio Strateški kompas, u vrijeme svjedočenja povratku rata u Evropi, 24. marta.

Kako je saopšteno, Kompasom se Uniji pruža ambiciozan akcioni plan za jačanje bezbjednosne i obrambene politike EU do 2030.

“Zbog neprijateljskijeg bezbjednosnog okruženja, EU mora izuzetno povećati svoje kapacitete i spremnost za djelovanje, ojačati svoju otpornost, kao i povećati i poboljšati ulaganja u sopstvene odbrambene sposobnosti”, kaže se na sajtu Evropskog savjeta.

Iz Evropskog savjeta su dodali da snaga Unije leži u jedinstvu, solidarnosti i odlučnostii, navodeći da je cilj Strateškog kompasa da EU postane snažniji i sposobniji pružalac sigurnosti.

Kako su naveli, EU mora biti u stanju zaštititi svoje građane i građanke, kao i doprinijeti međunarodnom miru i sigurnosti.

Ocijenili su da je to još važnije u vrijeme kada se rat vratio u Evropu, nakon neopravdane i ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu, kao i velikih geopolitičkih promjena.

“Strateškim kompasom povećaće se strateška autonomija EU i njena sposobnost saradnje s partnerima kako bi se zaštitile vrijednosti i interesi Unije”, kazali su iz Evropskog savjeta.

Oni su naveli da će snažnija i sposobnija EU u području bezbjednosti i odbrane pozitivno doprinijeti globalnoj i transatlantskoj sigurnosti, dodajući da je komplementarna NATO-u, koji je i dalje temelj kolektivne odbrane svojih članica.

“Strateški kompas vodič je za djelovanje. Njime se utvrđuju ambiciozni koraci za bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU za sljedeću deceniju. Pomoći će Uniji u suočavanju sa bezbjednosnim odgovornostima pred građanima i građankama EU, kao i pred ostatkom svijeta. Ako ne sada, kada?”, kaže se u dokumentu objavljenom na sajtu Evropskog savjeta.

Kompas obuhvata sve aspekte bezbjednosne i odbrambene politike i temelji se na četiri stuba: djelovanje, ulaganje, partnerstvo i sigurnost.

U segmentu “djelovanje”, navodi se da će EU, kako bi bila sposobna djelovati brzo i snažno kad god izbije kriza, uspostaviti snažan kapacitet Unije za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika za različite vrste kriza.

Navodi se da će EU biti spremna da u roku od 30 dana rasporedi 200 potpuno opremljenih stručnjaka civilne misije Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike, između ostalog, u složenim okruženjima.

Unija će redovno sprovoditi taktičke vježbe na kopnu i na moru, unapređivati vojnu mobilnost i jačati civilne i vojne misije i operacije zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike(ZBOP) promovisanjem brzog i fleksibilnijeg postupka donošenja odluka, odlučnijim djelovanjem i osiguravanjem veće finansijske solidarnosti.

Unija će u potpunosti iskoristiti Evropski instrument mirovne pomoći za podršku partnerima.

Pod segmentom “bezbjednost”, kaže se da će Unija ojačati svoje kapacitete za analizu obavještajnih podataka, kako bi ojačala sposobnost predviđanja postojećih prijetnji i izazova i onih koji se naglo pojavljuju, odvraćanja od njih i odgovora na njih.

Razviće instrumentarij EU za odbranu od hibridnih prijetnji i timove za brzi hibridni odgovor, što objedinjuje različite instrumente za otkrivanje širokog raspona hibridnih prijetnji i odgovor na njih

Unija će dodatno razviti instrumentarij za sajber-diplomatiju i uspostaviti okvir za politiku sajber-obrane EU, ali i razviti instrumentarij za borbu protiv inostrane manipulacije informacijama i uplitanja i svemirsku strategiju EU za sigurnost i odbranu.

Predviđeno je i jačanje uloge EU kao aktera u području pomorske sigurnosti.

Pod segmentom “ulaganje” navodi se da su se države članice obavezale da će znatno povećati svoje rashode za obranu kako bi se ispunile zajedničke ambicije da se smanje ključni nedostatci u vojnim i civilnim kapacitetima i sposobnostima, te ojačala tehnološka i industrijska baza evropskog odbrambenog sektora.

“EU će raspraviti o nacionalnim ciljevima u pogledu povećane i poboljšane potrošnje za obranu kako bi se ispunile bezbjednosne potrebe i osigurati dodatne podsticaje za članice da se uključe u razvoj zajedničke sposobnosti saradnje i da zajednički ulažu u strateške pospješitelje i sposobnosti sljedeće generacije za djelovanje na kopnu i moru te u vazduhu, sajberdomenu i svemiru”, kaže se u dokumentu.

Dodaje se da će Unija podsticati tehnološke inovacije u području odbrane kako bi se uklonili strateški nedostaci i smanjile zavisnosti u tehnologiji i industriji.

U segmentu “partnerstvo” navodi se da će EU, kako bi se suočila sa zajedničkim prijetnjama i izazovima, ojačati saradnju sa strateškim partnerima kao što su NATO, UN i regionalnim partnerima, uključujući OEBS, Afričku uniju i Asocijaciju zemalja jugoistočne azije (ASEAN).

Unija će razviti prilagođenija bilateralna partnerstva sa zemljama istomišljenicama i strateškim partnerima, kao što su SAD, Kanada, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i drugi.

“Unija će razviti prilagođena partnerstva na Zapadnom Balkanu, u Istočnom i Južnom susjedstvu, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, između ostalog, jačanjem dijaloga i sradnje, promovisanjem učestvovanja u misijama i operacijama ZBOP, kao i podrškom izgradnji kapaciteta”, rekli su iz Evropskog savjeta.

Prvu verziju Strateškog kompasa visoki predstavnik Žozep Borel podnio je u novembru prošle godine, na temelju prve analize prijetnji kojoj su doprinijele obavještajne službe 27 država članica EU i faze strukturiranog dijaloga između država članica EU, institucija EU i stručnjaka.

O naknadnim verzijama raspravljalo se u februaru i martu ove godine, kako bi se uzela u obzir rasprava država članica i Komisijin paket o odbrani i svemiru od 15. februara, kao i najnovija međunarodna zbivanja, posebno vojna agresija Rusije na Ukrajinu.

“Strateski kompas direktno doprinosi sprovodjenju programa iz Versaja od 9. marta. Savjet ga je formalno odobrio 21. marta, a Evropski savjet potvrdio 24. marta ove godine”, navodi se na sajtu Evropskog savjeta.