Riječ je o medijski najpraćenijim slučajevima poput predmeta "Državni udar" i "Koverta", kao i o prvostepenoj presudi bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici po optužbama za protivzakonitog uticaja i visoku korupciju. Beogradski advokat Borivoje Borović ističe da će ishod ovih sudskih postupaka direktno uticati na procjenu ispunjenosti uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24 i predstavljati važan test sposobnosti crnogorskog pravosuđa da ispuni završna mjerila.
On je u izjavi za "Dan" kazao da će ove presude svakako imati dalekosežne posledice ne samo po sudbinu okrivljenih u ovim predmetima, već i po ukupnu ocjenu stanja vladavine prava u Crnoj Gori.
– Ovi postupci se s posebnom pažnjom prate i van granica države, jer dolaze u trenutku kada se od Crne Gore očekuju jasni i mjerljivi rezultati u ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom. Brisel godinama insistira na nezavisnom, efikasnom i nepristrasnom pravosuđu, naročito kada su u pitanju slučajevi visoke korupcije i organizovanog kriminala – podsjeća Borović.
Međutim, on smatra da su očekivanja Brisela i napori crnogorskog pravosuđa da ispuni mjerila sasvim opravdani, ali isto tako očekuje da momenat u kojem se presude donose i očekivanja međunarodnih partnera neće uticati na zakonitost tih odluka.
– Upravo ovi slučajevi mogli bi pokazati da li je crnogorsko pravosuđe zaista ušlo u fazu u kojoj nema nedodirljivih. Evropska komisija je u svojim izvještajima više puta naglasila da se napredak u poglavljima 23 i 24 ne mjeri usvajanjem zakona, već njihovom doslednom primjenom i pravosnažnim presudama, naročito na visokom nivou – istakao je Borović.
On podsjeća da je upravo Vesna Medenica često govorila o potrebi striktne primjene zakona.
– Sada se postavlja pitanje da li će pravosuđe upravo u njenom slučaju pokazati tu istu strogoću i principijelnost. Ishod tog procesa biće snažan pokazatelj da li je sistem sposoban da se oslobodi nasleđa političkog i institucionalnog uticaja. Zbog toga januar nije samo mjesec kojim počinju godine; ovog puta to će biti i mjesec sudskih odluka i mjesec u kojem će se odlučivati o kredibilitetu pravosudnih reformi i realnim šansama Crne Gore da zatvori najzahtjevnija pregovaračka poglavlja – zaključuje Borović.
Politički analitičar Boris Marić smatra da sudovi moraju raditi na jačanju kapaciteta kontinuirano.
– Reforme u pravosudnom sistemu su spore i čini se da je potrebna dodatna platforma vezana za kriterijume, integritet, digitalizaciju, odnose sa javnošću i finansijsku nezavisnost da bismo mogli reći kako reforma pravosudnog sistema ima svoj puni smisao. Zasad to nedostaje, pa se nadamo da će postojeći kadrovski potencijali u sudovima odreagovati i unaprijediti postupke za koje je javnost posebno zainteresovana, a koji su vezani za visoku korupciju ili vršenje teških krivičnih dijela poput organizovanog kriminala ili terorizma – kazao je Marić.
Ističe da bi višegodišnji ili decenijski predmeti, kao pomenuti, trebalo da budu okončani i presuđeni u odnosu na utvrđeno činjenično stanje u skladu sa zakonom.
– Evidentno je da se crnogorsko pravosuđe muči sa ovim predmetima i bilo bi neophodno da dobijemo konačne epiloge. Međutim, ne mislim da će presuđenja u ovim predmetima bitnije uticati na proces pregovora sa EU, ali svakako će biti uzeta kao indikatori i pratiće se postupci i sudske odluke u predmetima u kojima se sudi za organizovani kriminal, što će kao cjelovitu sliku EU cijeniti ili kao optimalno ili kao nedostatno. Pred sudovima je nikada veći izazov – ocijenio je Marić.
