U prošlogodišem nalazu EK ocijenjen je napredak u većini oblasti, ipak, ukazano je i na brojne izazove, posebno u sudstvu i tužilaštvu, te u borbi protiv korupcije. Koliko se za godinu napredovalo u tim oblastima, te da li bi ove godine ocjene mogle biti bolje, poslanici većine i opozicije imaju različita viđenja. U parlamentarnoj većini očekuju da će se prepoznati napredak, dok nisu optimistični. Tvrde da se nije mnogo uradilo, te da će, ukoliko u izvještaju ukažu na napredak, to značiti da su Crnoj Gori dobre ocjene "nacrtane".
Godišnji izvještaj, u kojem će se ocijeniti napredak Crne Gore u ispunjavanju kriterijuma za članstvo, posebno u oblastima vladavine prava, demokratije, institucija... biće objavljen 4. novembra. U dokumentu koji je EK sačinila prošle godine, od ukupno 33 poglavlja, značajan napredak je konstatovan u dva. Dobrim napretkom ocijenjeno je šest, a ograničenim napretkom 22 poglavlja. Bez napretka je, prema ocjeni EK, bilo u tri poglavlja. Takođe, u prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da je Crna Gora ostvarila napredak u reformi pravosuđa, ali je ukazano da i dalje postoje izazovi kada je riječ o nezavisnosti sudstva i tužilaštva, da su te institucije i dalje osjetljive na politički uticaj, da nemaju ni dovoljno ljudstva, ni uslova za rad. Ukazivano je i na polarizaciju društva, nesuglasice unutar Vlade, kao izazove koje bi morali da riješimo.
Očekivanja poslanice Demokratske Crne Gore Anđele Vojinović su da će borba protiv organizovanog kriminala, čijim rezultatima, kaže, intenzivno svjedočimo prethodnih mjeseci, biti pohvaljena i u ovom narednom izvještaju EK.
– Naravno, postoje i oblasti u kojima su izazovi delikanti i mnogo dublji – prije svega pravosuđe. Važno je, međutim, istaći da je ta grana vlasti decenijama bila teško zarobljena pod političkim uticajem bivšeg režima, i kompromitovana pojedincima, od kojih su oni koji su bili na najvišim funkcijama uhapšeni zbog najtežih krivičnih djela. I dalje imamo kadrove u sudstvu i tužilaštvu koji pokušavaju da izigraju sistem. Zbog toga je od ogromne važnosti za ozdravljenje sistema sprovesti veting u pravosuđu – kazala je Vojinović za "Dan".
Podsjeća da je ministar pravde Bojan Božović najavio formiranje Specijalnog suda, što je, kako kaže, jasna poruka da su u pravosuđu potrebni konkretni rezultati, ali istovremeno i poruka ohrabrenja za sve profesionalne i nepristrasne sudije.
– Potreba je i namjera da se stvore najbolji mogući uslovi da se bave najtežim krivičnim djelima, a to su upravo krivična djela iz borbe protiv organizovanog kriminala. I da konačno dobijemo epiloge najvažnijih i najozbiljnijih predmeta koji potresaju Crnu Goru. Ono što je još mnogo važno, to je jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja. A zašto – najbolje pokazuju ozbiljni slučajevi organizovanog kriminala koji potresaju Crnu Goru prethodnih mjeseci. Dakle, pomaci su evidentni, ali prostora za napredak ima i mora se ostvariti. Ne zbog EU, već zbog nas samih – ističe poslanica.
Da u prethodnoj godini nije urađeno gotovo ništa u cilju unapređenja sudske grane vlasti, ključne za napredak u oblasti vladavine prava, te da se samim tim ne može očekivati da se u izvještaju EK ukaže na napredak, smatra poslanik SD Nikola Zirojević. Ukoliko u izvještaju bude ipak procijenjeno da napredujemo, to je, smatra, zato što će nam u Briselu "progledati kroz prste".
– Mislim da nije urađeno mnogo, nego naprotiv, mislim da smo kada je riječ o nezavisnosti tužilaštva i sudstva od politike, sada u goroj situaciji. Pomaka, moguće, ima u dijelu koji se tiče prostora u kojem oni rade, ali sve manje imamo sudija i tužilaca. Uz to, kroz neke političke procese, određene sudije i tužioci koji su nepodobni aktuelnoj vlasti, uklanjaju – kao što je slučaj tužiteljke Nastić, koju javnsost uglavnom prepoznaje kroz tragične slučajeve na Cetinju, a ona je i tada i sada važila za, možda, jedinu kariku u lancu koja je svoj posao radila kako bi trebalo. Teško da možemo očekivati neki napredak, ne vjerujem u to, osim ako ne budemo došli do toga da nam se crtaju ocjene zbog toga što je očigledno danas veća potreba EU da Crna Gora bude tamo, nego što je potreba Crne Gore – kazao je Zirojević za "Dan".
Kako ističe, da ocjena EK da su sudtvo i tužilaštvo i dalje ranjivi na političke pritiske u potpunosti stoji, svjedoči više aktuelnih situacija, u kojima je, tvrdi, tužilaštvo iskorišteno kao palica parlamentarne većine za politički obračun. Dodaje da i dalje stoji nedostatak ljudstva, da su sudije i tužioci i te kako preopterećeni.
Prema ocjeni poslanika GP URA Zorana Mikića, kada je riječ o sudskoj grani vlasti, izuzev SDT-a i SPO, upitno je da li iko zaslužuje prelaznu ocjenu. Kako ističe, Vlada nije uradila dovoljno da unaprijedi uslove za rad sudija i tužilaca, što je bilo podvučeno u prethodnom izvještaju EK.
– Povećanje broja sudija i tužilaca u Crnoj Gori je već godinama unazad sistemski problem koji vrlo teško rješavamo. Osim toga, mjere zaštite u sudovima su dosta loše, što je u prethodnom periodu rezultiralo brojnim incidentima. Prebacivanje SDT-a i SPO u prostorije stare zgrade Vlade Crne Gore ostalo je samo mrtvo slovo na papiru. Kako će to sve uticati na naredni izvještaj Evropske komisije vidjećemo vrlo brzo, ali je sigurno da nam u susret zatvaranju pregovaračkih poglavlja i okončanju pregovora sa EU u ovim oblastima trebaju mnogo bolji rezultati – kazao je Mikić za "Dan".
