Shodno usvojenim zakonima, svi lokalni izbori ubuduće će se održavati istog dana, na listama će biti više žena, a izborne komisije biće depolitizovane. S druge strane, stručna javnost ukazuje i na brojne manjkavosti koje stoje na putu da reforma izbornog zakonodavstva bude garant slobodnih izbora. Prema riječima politikologa Miloša Perovića, nije se vodilo računa o pristupačnosti osobama s invaliditetom, zaboravljena je romska zajednica, a za kompletan proces reforme, ističe, neophodno je urediti birački spisak, te uvesti otvorene liste i individualne kandidature.
Sprovođenjem izborne reforme napravljen je ključni preduslov da do juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna, građanska politika, koja će biti bliska građaninu i njegovim interesima, poručio je juče poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
– Ovako osvojena politička stabilnost znači da ćemo riješiti naslijeđene probleme i sprovesti glavne državne ciljeve – poručio je Čarapić.
Da je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika krupna politička odluka, koja se mora pozdraviti, smatra i Perović, ali naglašava da je sveopšti utisak da smo dobili rješenje s manjkavostima.
– To je rješenje koje će EU pozdraviti kao formlani iskorak, ali s druge strane rješenje koje shodno očekivanjima, neće garantovati fer i slobodne izbore. Neophodno je povratiti povjerenje građana u institucije, a put do toga je i kompletna izborna reforma – kazao je Perović za "Dan".
Napominje da novi zakon nesumnjivo donosi određene pomake, kao što su profesionalizacija i depolitizacija organa za sprovođenje izbora, uvođenje jedinstvenog dana za lokalne izbore, te veće učešće manje zastupljenog pola, pojedini jako važni segmenti su izostavljeni, iako iz PES-a najavljuju da će s jaseni insistirati i na njima.
– Ono što je izostalo kako bismo imali kompletan proces jesu unapređenja koja se godinama obećavaju, a kao broj jedan to je reforme biračkog spiska, nakon toga i uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura. Takođe, nešto na šta se ni ovog puta nije vodilo računa je bolja pristupačnost procesa za osobe s invaliditetom, zastupljenost romske zajednice i mnogih drugih… Održavanje izbora u jednom danu, mislim da je to jedno odlično rješenje. Tačnije, ideja koja može riješiti mnoge probleme u Crnoj Gori, iako ne u potpunosti, ali i u velikoj mjeri jeste rješenje za izborni inženjering – ocijenio je Perović.
Na manjkavosti usvojenih izbornih zakona ukazuje i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović. Kako je saopštila, usvojene su značajne izmjene, ali nije došlo do povećanja transparetnosti biračkog spiska, uređivanja i ažuriranja prebivališta, uređivanja registra državljana, uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja, unapređenja sistema zaštite biračkog prava, afirmativne akcije za romsku zajednicu... Ukazuje i da povećanje kvote za žene s 30 na 40 odsto nije, kako se poručuje, civilizacijski iskorak.
– U svim prethodnim izbornim ciklusima, većina potvrđenih izbornih lista ispunjavala je samo osnovni minimum uslova za rodnu ravnopravnost, dok se situacija da izbornu listu predvodi žena, dešavala izuzetno rijetko. Sve političke partije omogućavaju predstavljenost žena samo da bi ispoštovale zakonski minimum. Naime, na izborima 2016. godine od 1120 kandidata na listi, žena je bilo 360, odsnosno 32,14 odsto. Na izborima 2020. godine od 778 kandidata na 11 izbornih lista, svega 267, odsnosno 34,31 odsto su bile žene. Od ukupno 1113 kandidata na 15 izbornih lista, na posljednjim izborima 2023. godine, 397 odnosno 35,67 su bile žene. Zato je i izmjena zakona, koja se osnosi na 40 odsto žena na listama, samo zadovoljavanje forme ispregovaranih i trgovanih interesa i protivusluga vlasti i opozicije pod mentorstvom EU – navela je Đukanović.
