Crnoj Gori fali 11 ambasadora, sa Rusijom nikad gori odnosi

Crna Gora od ukupno 30 ambasada koliko čini njenu diplomatsku mrežu, nema ambasadore na 11 lokacija, ne računajući šest država u kojima se očekuje da ambasadori stupe na dužnost u toku ovog mjeseca.

Između ostalog, Crna Gora nema ambasadora u Rusiji, s kojom Crna Gora kroz istoriju ima tradicionalno prijateljske odnose, a koji su, usljed usklađivanja s vanjskom politikom zemalja Evropske unije, znatno poljuljani. Saradnja s tom državom, trenutno je u stanju političke hibernacije, a komunikacije je svedena na tehnički minumum, ocijenio je bivši generalni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Mileta Radovanić.

Diplomatsko konzularna mreža Crne Gore trenutno se sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i šest misija. Kada je riječ o stalnim predstavnicima u misijama, mjesta su popunjena, dok je je u generalnim konzulatima imenovano tri od četiri konzula, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Ambasadora u Moskvi nema na vidiku

Iz Ministarstva vanjske politike napominju da imenovanje ambasadora podrazumijeva procedure, te da ne znaju kada bi Crna Gora mogla da imenuje ambasadora u Rusiji.

– I u Crnoj Gori i u državama prijema koje su, u najvećem dijelu, internog karaktera, imenovanje diplomatskih predstavnika podrazumijeva određene procedure, pa ne možemo govoriti o pojedinačnim imenovanjima, do okončanja propisanih postupaka. Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u Diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete naših predstavništava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku. U saradnji s ostalim institucijama uključenim u proces, radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija – zaključuju iz Minsistarstva vanjskih poslova.

– Što se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na jedanaest lokacija, Republici Albaniji, Argentini, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, SR Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Republici Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kraljevini Španiji. Tokom avgusta očekuje se stupanje na dužnost ambasadora u Francuskoj, Hrvatskoj, Rumuniji, Kraljevini Belgiji, Kraljevini Nizozemskoj, Švajcarskoj Konfederaciji i Bugarskoj, za koje su okončane sve propisane procedure – kazali su za "Dan" iz resora Ervina Ibrahimovića.

Crna Gora otvara ambasadu u Švajcarskoj

Kada je riječ o odnosu Crne Gore i Rusije, u prošlosti se uvijek isticalo da su to prijateljske zemlje, istorijski i tradicionalno povezane. Danas, ipak, odnos Podgorice i Moskve je daleko od prijateljstva, posebno nakon što je Crna Gora prije nekoliko godina uvela niz sankcija kako bi svoju spoljnu politiku uskladila s Evropskom unijom. Usklađenost su istakli i iz resornog ministarstva, ne navodeći detalje o odnosima dvije države.

– U skladu s evropskom agendom Crna Gora stoprocentno usaglašava sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, što znači da u potpunosti slijedi i podržava restriktivne mjere koje su uvedene protiv Ruske Federacije. U Ambasadi Crne Gore u Moskvi trenutno je dvoje diplomata, od kojih je jedan privremeni otpravnik poslova, uz razmatranje mogućnosti i postojanje perspektive, da u narednom periodu Crna Gora bude predstvaljena u kapacitetu ambasadora, što je slučaj sa predstavljanjem Ruske Federacije u Podgorici – kazali su iz ministarstva.

Samo dva diplomatska predstavnika

Iako Ruska Federacija od aprila 2025. ima novog ambasadora u Podgorici — Aleksandra Lukašika — diplomatsko predstavništvo Crne Gore u Moskvi već mjesecima funkcioniše bez ambasadora. Posljednji prijedlog za šefa misije povučen je u martu 2024. godine, a od tada nije imenovano novo lice na toj poziciji.

Prema dostupnim informacijama, ambasada u Moskvi trenutno broji samo dva akreditovana diplomatska službenika. U pitanju je minimalan sastav, koji obavlja osnovne funkcije u statusu otpravništva poslova, bez političke ili višediplomatske težine. Ovakva nesimetrija u diplomatskoj zastupljenosti jasan je indikator zahlađenja odnosa dvije države i svedoči o trenutno najnižoj tački u bilateralnim vezama od obnove crnogorske nezavisnosti.

Da su odnosi Crne Gore i Rusije trenutno su u stanju političke hibernacije, što je posljedica šireg geopolitičkog okvira, te da gotovo da ne postoje aktivni diplomatski kontakti, ocijenio je Radovanić.

– Komunikacija je svedena na tehnički minimum. Uspostavljanjem i održavanjem pune usklađenosti sa spoljnom politikom EU, Crna Gora je pokazala političku zrelost i opredijeljenost da bude pouzdan partner – kazao je Radovanić za "Dan".

Podjseća da su u mandatu 43. Vlade implementirane sve sankcije koje EU nameće Moskvi i imala potpunu usklađenost vanjske politike sa EU. Ističe i da mnoge države članice imaju loše odnose s Rusijom, a da neke od njih trpe mnogo oštrije pritiske od Crne Gore.

– Glavni problem je što aktuelna vlast, na čelu sa PES-om, pokušava da balansira između formalnog evropskog kursa dok, istovremeno vladajuću većinu čine oni politički subjekti koji imaju otvorene simpatije prema ruskoj spoljnoj politici. Vladajuća većina zavisi od partija koje nisu napustile takve narative. Taj paradoks, da vlast, s jedne strane govori o Evropi, a s druge njeguje tihu toleranciju prema proruskim centrima moći u zemlji, može dugoročno da ugrozi i proces pristupanja EU i unutrašnju stabilnost – napominje Radovanić.

Podgorica najrigoroznija

Iako su brojne zemlje Evropske unije nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine preduzele mjere protiv Moskve — uključujući protjerivanje diplomata, zamrzavanje viza ili smanjivanje diplomatskih odnosa — samo su tri članice otišle korak dalje i povukle svoje ambasadore: Litvanija, Letonija i Estonija. Od njih je samo Litvanija formalno zatvorila rusku ambasadu u svojoj prijestonici.

S druge strane, većina članica EU — poput Njemačke, Francuske, Italije, Poljske i Hrvatske — zadržale su diplomatske odnose na ambasadorskom nivou, uprkos uvođenju sankcija i protjerivanju ruskog osoblja. Ambasade su ostale otvorene, iako često smanjenog kapaciteta.

U tom kontekstu, odluka Crne Gore da ostavi ambasadu u Moskvi bez ambasadora više od godinu dana i svede osoblje na minimalni nivo predstavlja jedan od najrigoroznijih pristupa unutar evropskog diplomatskog korpusa. Podgorica se time svrstala uz baltičke zemlje u politici oštre distance prema Moskvi.

Proces eventualne obnove diplomatskih odnosa, ističe, mora se voditi u skladu s interesima Crne Gore, a to, između ostalog, zahtijeva vrijeme i dobru volju.

– Za razliku od prekida, koji često nastupi brzo i kao politički čin, obnova zahtijeva vrijeme, međusobno povjerenje i jasne pokazatelje dobre volje, pa i zajednički vrjednosni okvir. Diplomatski odnosi podrazumijevaju dijalog, saradnju i minimum političke kompatibilnosti. Kada do takvog trenutka dođe, Crna Gora mora jasno znati šta su njeni prioriteti, bez kompromisa po pitanju svoje evropske i evroatlantske orijentacije – zaključio je Radovanić.

Vlada Crne Gore prošle sedmice donijela je odluku o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji i jedina mjera koju, za razliku od država EU, Crna Gora nije uvela, jeste ukidanje bezviznog režima za državljane Rusije. Kako je ranije saopšteno iz Vlade, u dogovoru s Evropskom komisijom, dogovoreno je da se sačeka kraj turističke sezone, kako bi se procijenio značaj koji na državne prihode imaju gosti koji dolaze uz te države.