Zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, prema predlogu opozicionih stranaka, radiće advokat i bivši dekan Pravnog fakulteta na Univerzitetu "Mediteran" Miloš Vukčević.
Sagovornik "Dana" koji je želio da ostane anoniman tvrdi da će Venecijanska komisija održati sjednicu po hitnom postupku, a da će predstavnici ovog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope vrlo brzo doći u Podgoricu, kako bi se na licu mjesta upoznali sa stanjem stvari. Očekuje se da predstavnici VK razgovaraju sa članovima Ustavnog odbora Skupštine, sa predstavnicima Ustavnog suda i još nekih državnih organa, kao i sa predstavnicima akademske zajednice, Udruženja pravnika... Ti razgovori su tim prije neophodni jer ukupna crnogorska pravna javnost smatra da bi "venecijanci", pored mišljenja o konkretnom pitanju, mogli dostaviti, kao što je to i do sada bila praksa, i preporuke. Te preporuke bi se mogle odnositi i na pitanje kriterijuma za izbor sudija Ustavnog suda, odnosno precizirati šta se podrazumijeva pod terminom "ugledni pravnik". Naime, mnogi smatraju da postupak izbora sudija Ustavnog suda, umjesto da ojača konkurenciju, dovodi do devalvacije kandidata koji se prijavljuju na konkurse.
Postupak koji je inicirao Ustavni odbor u februaru ove godine, kada je većinom glasova prihvaćena inicijativa da se sudiji Ustavnog suda Dragana Đuranović konstatuje prestanak funkcije jer je ispunila uslove za odlazak u penziju, pod znakom pitanja je od samog početka. Odluku je podržalo šest članova odbora, svi iz redova vladajuće većine, dok su predstavnici opozicije bili protiv ili su napustili sjednicu, tvrdeći da se radi o političkom obračunu i pokušaju kontrole Ustavnog suda.
Umjesto da se institucionalno i transparentno riješi pravna dilema – da li sudija Đuranović ispunjava uslove za penzionisanje – vlast je u ovoj proceduri grubo zaobišla i Ustavni sud i samog sudiju. Takav manevar, koji je svojstven režimima sa slabim institucijama i još slabijom pravnom kulturom, doveo je do blokade najviše pravosudne instance u državi, što je, kako se sada vidi, morala da "čisti" Evropska unija preko svog ambasadora Johana Satlera.
Ni opozicija, iako je sa pravom upozoravala na spornu proceduru, nije u potpunosti nevina. Njihovo insistiranje na proširivanju stručnog tima može se razumjeti kao legitimna briga za transparentnost, ali u kontekstu postignutog dogovora, takvi potezi izgledaju kao pokušaj da se proces oduži, ili čak sabotira. Crna Gora nema više vremena za političke igre – Venecijanska komisija mora dobiti jednostavan, jasan i pravno artikulisan zahtjev.
Evropska unija, kako saznaje "Dan", neće prihvatiti nikakve dodatne zahtjeve za uključivanje novih "sastavljača" pitanja za Venecijansku komisiju, jer je sporazum koji je u ime Pokreta Evropa sad sa opozicijom potpisao predsjednik te partije Milojko Spajić sasvim jasan i predviđa da za ovaj posao bude imenovan po jedan predstavnik obje strane potpisnice.
Iako dio vladajuće koalicije, nezadovoljan pregovorima i načinom izrade zahtjeva, planira da traži angažovanje dodatnih stručnjaka, u Briselu takav potez vide kao potencijalnu opstrukciju. Diplomatski izvori tvrde da će EU na zvaničan zahtjev za proširenje tima reagovati oštro i tumačiće ga kao narušavanje postignutog dogovora.
Jasno je, dakle, da je Evropska unija već odabrala sagovornike za rješavanje ovog pitanja, a najbolja potvrda toga je uloga ambasadora Satlera. On je, kako naglašavaju sagovornici "Dana", zaobišao i Jelenu Božović, predsjednicu Ustavnog odbora, i Andriju Mandića, predsjednika Skupštine, koji su praktično jedini potpisali odluku na osnovu koje je zaključeno da Đuranović treba da se penzioniše.
Ta činjenica, bez obzira na njihove institucionalne funkcije, najbolje ilustruje koliko je EU izgubila povjerenje u sposobnost domaćih aktera da sami riješe institucionalnu krizu. Satler je na samo dva sastanka postigao ono što premijer Spajić i predsjednik Skupštine nisu mogli za dva i po mjeseca – da ujedini političke aktere oko procedure koja će vratiti legitimitet pravosudnom sistemu.
