Spajić je govorio o procesu evropskih integracija, legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, planiranom kolektoru u Botunu, sanaciji bazena crvenog mulja, kapitalnom budžetu i razvoju sjevera...

Snimak sjednice možete pogledati na linku ispod:

Parlament i Vlada maksimalno ozbiljno da pristupe ispunjavanju obaveza

Vlada i parlament, kao nosioci procesa evropskih integracija, zajednički vode Crnu Goru do članstva u Evropskoj uniji (EU), poručio je premijer Milojko Spajić i pozvao poslanike i kolege iz izvršne vlasti da maksimalno ozbiljno pristupe ispunjavanju preostalih obaveza.

Spajić je to kazao u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića na koji način Vlada planira da u razgovorima sa državama članicama dodatno valorizuje rezultat koji se odnosi na ispunjavanje svih 15 završnih mjerila u pet pregovaračkih poglavlja, a sa ciljem da decembarska Međuvladina konferencija bude što uspjesnija za Crnu Goru.

Spajić je rekao da misli "da nas u budućnosti očekuju mnogi srećni trenuci".

- Vlada i parlament zajednički, ruku pod ruku, vode našu zemlju u EU. Vlada i parlament su nosioci procesa evropskih integracija i u tom sadejstvu moramo da nastavimo, moramo čak i da ubrzamo ovaj tempo i da neke stvari možda malo efikasnije rješavamo - naveo je Spajić.

On je istakao da EU prepoznaje postignute rezultate.

- Nikada se ne treba unaprijed radovati, treba da sačekamo decembar i da formalno dobijemo potvrdu o zatvaranju pojedinih poglavlja - kazao je Spajić.

On je rekao da je to uvijek vrlo zahtjevan proces jer, osim tehničkog dijela, "treba 27 država članica da digne ruku za svako poglavlje koje Crna Gora bude privremeno zatvarala".

- Veoma je bitno da ne prejudiciramo rezultate prije decembra, ali svakako da su urađeni sjajni rezultati - dodao je Spajić.

On je pozvao parlament i kolege iz Vlade da ispunjavanju obaveza pristupe maksimalno ozbiljno, jer je ostalo malo više od mjesec do kraja godine.

Spajić je kazao da treba usvojiti oko 90 zakona.

- Molim Vas da što prije na kolegijumima dogovorite zakazivanje tih sjednica i da što prije usvojimo sve obaveze koje nas čekaju, da bismo narednu godinu dočekali spremni i da bismo ispunili sve uslove iz završnih mjerila kod zatvaranja svih poglavlja - naveo je Spajić.

Ovo je, kako je ocijenio, veliki trenutak za Crnu Goru.

Zakon o legalizaciji​ značajan korak ka rješavanju problema divlje gradnje

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića da li je od usvajanja Zakona o legalizaciji u Crnoj Gori zaustavljena divlja gradnja.

Nenezić je rekao da je ministar urbanizma i prostornog planiranja Slaven Radunović 4. novembra, u odgovoru na pitanje poslanika, istakao da je do tog datuma izvršeno 136 inspekcijskih nadzora i donijeto isto toliko rješenje o zatvaranju gradilišta, sve na Žabljaku.

On je kazao da je Radunović tada najavio da će se fokus nadležnih organa prebaciti na primorje.

- Ukoliko je plan takav, predlažem da za odlazak na primorje iskoriste put Nikšić-Risan-Kotor i zastanu u selu Dragalj, gdje je na prostoru od nekih 250 hiljada metara kvadratnih izgrađeno na stotine nelegalnih objekata - rekao je Nenezić.

On je kazao da se ti objekti nalaze na oko kilometar od glavnog puta i funkcionišu kao izolovna zajednica.

Nenezić je naveo da je inspekcija 2. novembra 2022. godine konstatovala da je na lokaciji prisutna intenzivna gradnja preko 100 nelegalnih objekata.

- Od tog dana broj nelegalnih objekata se utrostručio, a nakon usvajanja Zakona nastavilo se sa gradnjom. Postavlja se pitanje ko su ljudi koji grade te objekte. U sklopu naselja izgrađen je i vjerski objekat, po arhitekturi se može vidjeti da se radi o crkvi izgrađenoj u ruskom stilu - dodao je Nenezić.

On je rekao da je, prema riječima mještana, na otvaranju crkve bio i ambasador Rusije.

- Crkva se nalazi na katastarskoj parceli koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko primorske. Pitanje glasi - kako su se svi ovi objekti priključili na elektroenergetski sistem države, ko je uradio uličnu rasvjetu - dodao je Nenezić.

On je kazao da je glavno pitanje ko živi u tim objektima i zašto služe.

Spajić je naveo da će Radunović sljedeće sedmice odgovarati na pitanja.

- Sa zadovoljstvom mu delegiram da odgovori na to pitanje, i vama i građanima. Relevantne institucije će dati odgovore - rekao je Spajić.

Spajić je, u pisanom odgovoru Neneziću, naveo da danas ne bismo imali devastaciju prostora kakvu imamo, niti bi nelegalna gradnja predstavljala problem kakav predstavlja, da je pitanje nelegalne gradnje tretirano 15-ak godina ranije.

- Zatečeno stanje, zajedno sa ukorjenjenom lošom praksom, potrebno je drastično promijeniti. Stoga je, kao što znate, 6. avgusta usvojen Zakon o legalizaciji objekata - kazao je Spajić.

To, kako je rekao, predstavlja značajan korak ka rješavanju problema divlje gradnje u Crnoj Gori.

- Dok njegova primjena već daje pozitivne rezultate, što ukazuje na to da je krenulo ozbiljno i sistematično suočavanje sa nelegalnom gradnjom - dodao je Spajić.

On je naveo da je jedan od ključnih koraka u primjeni Zakona o legalizaciji bio organizovanje pojačanog inspekcijskog nadzora u opštinama gdje je divlja gradnja bila najizraženija.

- A Žabljak je bio jedno od takvih područja. Na ovom području, tokom sprovođenja pomenute akcije, izvršeno je ukupno 136 inspekcijskih nadzora i donešeno 136 rješenja o zabrani gradnje, a koja su sprovedena pečaćenjem objekata - kazao je Spajić.

On je dodao da je podnijeto 136 zahtjeva za pokretanje krivičnih postupaka, a izvršenje određenog broja donešenih rješenja o rušenju nelegalnih objekata očekuje se do kraja godine.

- Ovaj rezultat jasno pokazuje da je Zakon postavio temelje za smanjenje divlje gradnje i da kontinuirano vršenje inspekcijskih nadzora daje konkretne rezultate - naveo je Spajić.

On je rekao da je to samo početak.

- U planu je da se akcije pojačanog inspekcijskog nadzora nastave i u ostalim opštinama, naročito u onima u kojima je detektovana izraženija nelegalna gradnja - kazao je Spajić.

On je naglasio da je kontrolnim inspekcijskim nadzorima na teritoriji opštine Žabljak utvrđeno da nakon sprovedene akcije nije započeta gradnja novih nelegalnih objekata, kao i da je nelegalna gradnja značajno smanjena i na teritoriji cijele Crne Gore.

- U narednom periodu biće organizovane slične akcije pojačanog inspekcijskog nadzora, kako bi se obezbijedila uniformnost i dosljednost u sprovođenju Zakona širom Crne Gore - rekao je Spajić.

On je naveo da, iako je primjena Zakona o legalizaciji u početnoj fazi, prvi rezultati jasno ukazuju na to da je Zakon ključni korak ka smanjenju divlje gradnje i da će nastaviti da daje pozitivne efekte u budućnosti.

Skoro polovina kapitalnog budžeta za opštine na sjeveru

Kapitalnim budžetom za narednu godinu biće opredijeljeno 136 miliona eura za 142 projekta na sjeveru Crne Gore, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je to apsolutni rekord.

On je kazao da predloženi budžet za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, osim fiskalno odgovorne strane ima i jako razvojnu komponentu.

- Imamo čitavih 136 miliona eura opredjeljenih za sjever Crne Gore. Skoro pola kapitalnog budžeta će biti potrošeno na 142 projekta na sjeveru Crne Gore u narednoj godini, što je apsolutni rekord - rekao je Spajić u odgovoru na pitanje poslanika Bošnjačke stranke, Amera Smailovića, o iznosu kapitalnog budžeta planiranog za razvoj sjevernih opština, sa posebnim akcentom na Bijelo Polje.

Spajić je kazao da je upravo danas raspisan tender za rekonstrukciju bolnice Opšte bolnice Bijelo Polje u iznosu od 12,5 miliona eura što je velika stvar za tu opštinu. 

- Nažalost, Opština Bijelo Polje nije shvatila ozbiljnost trenutka i nažalost nije predala nove projekte za ovu godinu, što je jedan nesrećan slučaj u potpunosti. Ne znam zašto se to desilo. U zakonskom roku nijesu dali nove projekte, ali srećom mi imamo poslanike iz tog grada u parlamentu koji se zdušno bore za tu opštinu - dodao je Spajić. 

Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA, Miloš Konatar, pitao je Spajića da li će podržati predlog GP URA o finansijskom obeštećenju svih bivših zaposlenih državnih preduzeća koja su otišla u stečaj.

Spajić je naveo da je za vrijeme mandata 44. Vlade država obezbijedila desetine miliona EUR i obezbijediće u budućnosti za saniranje svih tih problema. 

- Jako je bitno da se sjedne sa Ministarstvom finansija i sa drugim relevantnim institucijama, kako bi se utvrdio standard po kome se isplaćuju i po kojem pravnom osnovu. Mi smo ovdje, nažalost, imali različite standarde za različite radnike. Moramo imati unificiran i jednak standard prema svim radnicima koje je država oštetila u prošlosti - ocijenio je Spajić.

On je pozvao poslanički klub GP URA da zajedno sa poslanicima Demokratske Crne Gore, Pokreta Evropa sad (PES) i ostalih partija iz većine zajednički naprave jedan plan. 

- Ne bih ga vezao sad za usvajanje ovog budžeta. On nije vremenski ograničen u tom dijelu, ali mislim da nam treba jedno kvalitetno fiskalno održivo rješenje, koje će dugoročno da riješi na fer i pravedan način te probleme - ocijenio je Spajić.

Spajić: Između sadašnje i bivše vlasti postoji velika razlika, sistem je potpuno promijenjen

Između sadašnje i vlasti koja je tri decenije vladala Crnom Gorom postoji velika razlika, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić, navodeći da su današnje institucije, iako nijesu savršene, mnogo slobodnije nego ranije.

Spajić je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića da li se na bilo koji način može podvući znak jednakosti između bivše i sadašnje vlasti.

- Da li je uopšte moralno, politički pošteno i istorijski korektno reći da smo isti? Postoji samo jedna vrsta ljudi koja izjednačava žrtvu i agresora, ja naravno neću reći koja, samo ću vam približiti da se radi o ljudima koji su od bivšeg režima živjeli mnogo bolje nego što je živjela država - naveo je Bogdanović. 

Spajić je odgovorio da između današnje vlasti i one koja je tri decenije vladala Crnom Gorom postoji apsolutno velika razlika.

Kako je kazao, suština priče je da je sistem potpuno promijenjen. 

- Zloupotrebe koje ste naveli, kojih se svi gnušamo ovdje u parlementu, nažalost su bile svakodnevna praksa u periodu prije 2020. godine - rekao je Spajić.

On je poručio da sada to nije slučaj. 

- Sada imamo mnogo slobodnije institucije, koje nijesu savršene i neće biti savršene preko noći - naveo je Spajić. 

On je kazao da ima i pojedinaca koji nijesu dorasli zadacima koje su dobili. 

Otuda, kako je rekao Spajić, i dvije rekonstrukcije Vlade. 

- Naša država mora da se oslobodi balasta korumpiranih ljudi, ljudi koji nijesu dorasli funkcijama i koji na srcu nemaju isti interes kao država Crna Gora - istakao je Spajić. 

On je ocijenio da Crna Gora ostvaruje nikada bolju saradnju sa Europolom, Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom i svim institucijama sa kojima je, kako je naveo, država imala velike probleme u komunikaciji.

- Sjećate se da je Europol, a to nije ni krio, imao problem da dijeli podatke sa našom izvršnom vlašću, policijom ili Specijalnm tužilaštvom u jednom periodu koji je iza nas. Zašto, jer su pokušavali ponekad da dijele neke informacije, a one su se dalje dijelile ljudima kojima nijesu smjele da se dijele, ili se ništa nije radilo po pitanju tih informacija - naveo je Spajić.

On je istakao da je ponosan na aktuelni saziv parlamenta i institucije Crne Gore, zbog količine posla koju su odradili. 

- Stotine zakona, podzakonskih akata, koji predstavljaju istorijske reforme koje će potpuno promijeniti našu zemlju i napraviti je još boljom, transparentnijom - naveo je Spajić.

"Moramo imati unificirani standard prema svim radnicima"

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitao je premijera da li će podržali predlog te partije o finansijskom obeštećenju za bivše radnike svih državnih preduzeća u stečaju, koji će se naći na sljedećoj sjednici Skupštine.

Spajić je kazao da je posrijedi bitna tema, te je podsjetio šta je već učinjeno po tom pitanju i koje su procedure u toku. 

- Jedino tehničko pitanje je standard po kojem se isplaćuju obeštećenja - moramo imati unificirani standard prema svim radnicima, naglasio je.

Konatar je govoreći dalje o inflaciji premijer kazao da radnici nemaju dovoljno vremena da čekaju jer cijene svakodnevno rastu.

"Pitanje crvenog mulja kompikovano zbog privatnog vlasništva"
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković pitao je premijera da li će Vlada istrajati u namjeri da, u saradnji sa Glavnim gradom i uz podršku evropskih partnera, realizuje projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici.

Vuković je kazao da je ponosan na činjenicu da je projekat započet dok je on bio gradonačelnik i pozvao Vladu da objavi projekat na koji je ponosan.
- Za taj posao smo dobili 33 miliona granta, ne vjerujem da bi Evropska unija finansira projekat opasan po zdravlje ljudi- kazao je Vuković. 

Spajić je kazao da je sve o postrojenju već rečeno i nije posebno odgovarao na pitanje Vukovića da li će Vlada istrajati u namjeri da realizuje projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, već je pitao Vukovića šta je DPS uradio kako bi se riješio problem crvenog mulja.

- Zašto ništa nije urađeno decenijama da se riješi problem crvenog mulja - upitao je Spajić.

Vuković je ukazao na projekte koji su urađeni u Zeti za vrijeme DPS-a, navodeći da mogu biti samo ponosni na svoj učinak u toj opštini.

On je Spajiću kazao da je pitanje crvenog mulja kompikovano zbog privatnog vlasništva, dodajući da ga raduju najave o njegovom rješavanju u formalno-pravnom smislu.

- Ja vam želim sreću na planu rješavanju tog problema - kazao je Vuković.

"Sanacija bazena crvenog mulja promijeniće živote građana u Zeti"

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitao je premijera da li je spreman da obavi razgovor sa građanima Botuna na temu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Knežević je rekao da je premijer u razgovoru sa stanovnicima Botuna ranije, obećao da se u tom kraju neće graditi kolektor, a isto obećanje dao im je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. 
- Neko je ovdje uzeo pare, sumnjam na nekoga iz Glavnog garada, Agencije za životnu sredinu..- rekao je Knežević i dodao da je u Botunu na izborima pobijedio Pokret Evropa sad i da je najmanje što Vlada može da uradi da garzgovara sa građanima koji protestuju..
Premijer je rekao da je u Tokiju živio pored postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda što je tek kasnije saznao.
- Nikad nisam osjetio neporijatan miris. Slažem se da je prema građanima Zete i Botuna postojao ekstremni nemar, pa je ova Vlada stavila u budžet sanaciju bazena crvenog mulja- kazao je Spajić.
On je naveo da se pitanje kolektora politizuje.
- Treba li ja zato što sam iz Pljevalja da zaustavim rekonstrukciju TE Pljevlja? Treba li da pričam da će ekološka rekonstrukcija da nagrdi grad? Građani su propatili zbog crvenog mulja, to više nećemo dozvoliti. Sanacijom bazena promijenićemo živote građana tog područja- naveo je Spajić.
Knežević je kazao da niko nije vidio projekat kolektora, da se taj ugovor krije i da sumnja na korupciju.  
- Pozovite ljude iz Botuna na razgovor, a ako nećete, iselite nas i u Botun stavite tablu - ovje su nekada živjeli Zećani- rekao je Knežević.
Spajić je kazao da je kolektor civilizacijsko dostignuće koje svima treba.
- To je pitanje ljudskog zdravlja, primarni interes svih građana Crne Gore. Stanovnici Zete imaju problema sa zdravljem zbog bazena crvenog mulja, a ne zbog kolektora. Srećan sam da razgovaram sa građanima, ali vjerujem institucijama koje su rekle da je ovaj projekat dobar- rekao je premijer. 
Pozvao je većinu, ali i opoziciju, da razmisle da li treba braniti građanima da imaju čistu vodu. Kazao je da će projekat sanacije bazena crvenog mulja biti u budžetu i dijelu zaduženja.
- Uzećemo kredit da se taj višedecenijski problem riješi- rekao je Spajić.
Premijer nije mogao da kaže kada će se sresti sa mještanima Botuna. Poručio je Kneževiću da odluči da li želi da bude konstruktivni dio izvršne vlasti.
- Smatrali smo da ste Vi naš izaslanik u Botunu, da razgovarate sa građanima. Razumijem lokal patriotizam, ali ovo je državni interes- zaključio je Spajić. 
Knežević je kazao da nije njegov izaslanik već poslanik koji podržava Vladu.
- Kad tamo dođe policija da tuče građane, iniciraću izlazak iz vlasti na državnom nivou. Nećemo biti dio vlasti, nećemo braniti korupciju. Ne može ugovor sa turskim firmama biti jači od zakona, makar ja sto puta bio u Vladi- zaključio je Knežević.