Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je u dosadašnjem pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), povodom Poglavlja 23, sprovela jednu ustavnu reformu.
"U dosadašnjem pregovaračkom procesu za članstvo u EU u odnosu na Pregovaračko poglavlje 23, Crna Gora sprovela jednu ustavnu reformu usvajanjem Amandana od I do XVI na Ustav Crne Gore iz 2013. godine, kao i značajne zakonodavne reforme u dijelu organizacionog pravosudnog zakonodavstva", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su značajne aktivnosti preduzete na implementaciji ustavnog i zakonodavnog okvira, kao i u pogledu izgradnje institiucionalnog pravosudnog okvira zasnovanog na principima nezavisnosti i samostalnosti.
- Na osnovu svih ovih aktivnosti, zajednička pozicija EU usvojena u junu 2024. godine kojom se utvrđuje zatvaranje Poglavlja 23, zahtijevala je od Crne Gore da izmijeni svoj Ustav u vezi sa sastavom i postupkom imenovanja Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta u cilju njihovog funkcionisanja, i kao zahtjev koji je prenijet sa privremenih pokazatelja - kaže se u saopštenju.
Navodi se da u pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta.
- A da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
Kako je naglašeno na sjednici, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strateški važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore.
- Jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana - dodaje se u saopštenju.
Vlada je zaključila da se povlači iz skupštinske procedure Predlog za promjenu Ustava Crne Gore od 17. aprila prošle godine.
- Kako Skupština nije završila pretres po tom Predlogu kojim je bila predložena promjena sastava Sudskog savjeta u pogledu članstva ministra pravde, a u međuvremenu su se u procesu evropske integracije otvorila pitanja koje se tiču potrebe da sastav Tužilačkog savjeta bude propisan u Ustavu, novim Predlogom su obuhvaćena obje teme - kaže se u saopštenju.
Na sjednici je utvrđen Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Navodi se da je Ustavom kultuma baština prepoznata kao dobro od opšteg interesa koje je svako dužan da čuva, a država da je štiti.
- Naiznačajniji dio kulturne baštine čine materijalna i nematerijalna kultuma dobra, koja predstavljaju svojevrsno svjedočanstvo o prošlosti odnosno prisutnosti čovjeka i ljudskih zajednica u prostoru i vremenu, njihovim aktivnostima, stremljenjima, kretanjima i razvitku - kaže se u saopštenju.
Kako je istaknuto na sjednici, Programom rada Vlade za ovu godinu, za četvrti kvartal, planirane su izmjene i dopune Zakona o zaštiti kulturnih dobara, u cilju potpunog usaglašavanja sa direktivom EU.
- Između ostalog, izmjenama i dopunama člana 64 uvodi se pojam samostalnog držaoca i nesamostalnog držaoca - dodaje se u saopštenju.
