Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je zbog kršenja antikorupcijskih zakona do 15. decembra 2021. godine pokrenula 1.091 prekršajni postupak, gotovo dvostruko više nego u 2020. godini.
Od toga broja, u prva tri kvartala 154 postupka su se odnosila na bivše javne funkcionere, koji po prestanku funkcije nijesu u zakonskom roku dostavili izvještaj o prihodima i imovini, a 91 na javne funkcionere koji po stupanju na dužnost nijesu izvršili tu obavezu. Zbog mogućih kršenja Zakona o sprečavanju korupcije podnijeli su upravne i prekršajne postupke protiv 46 poslanika Skupštine.
Ovo su podaci na koje za "Dan" ukazuje direktorica ASK Jelena Perović u okviru rezultata rada institucije na čijem je čelu u protekloj godini i dodaje da su funkcionerima izrečene novčane kazne od 141.157 eura, a 2020. je taj iznos bio 89.659 eura.
– U najznačajnije rezultate svrstavamo činjenicu da smo nastavili da snažimo svijest i zajednice o značaju, dubini problema i potrebi njegovog sistemskog rješavanja, i građana, upućujući ih na to da borba protiv korupcije počinje sa njima. Koliko smo uspjeli u tome ukazuje i stalni rast njihovog povjerenja: prema istraživanju javnog mnjenja, čiji rezultati su nam stigli prije nekoliko dana, 78,5 odsto ispitanika ima veće ili manje povjerenje u Agenciju, što je za 6,2 odsto više nego 2020. Koliko građani poštuju naš rad odslikava se i u broju prijava zviždača, kojih je do 15. decembra bilo 125, gotovo dvostruko više u odnosu na 2020. Koristeći analizu propisa kao važan antikorupcijski mehanizam, identifikovali smo zakonske norme koje mogu da dovedu do sistemske korupcije, dok novi OECD-ov izvještaj o konkurentnosti za jugoistočnu Evropu, koji mjeri antikorupcijsku dimenziju u šest zemalja Zapadnog Balkana, pokazuje da, zahvaljujući doprinosu Agencije, Crna Gora ima najnapredniji sistem podrške i praćenja planova integriteta. Kada tome dodamo broj pokrenutih prekršaja, koji uveliko nadmašuje one iz prethodnih perioda, možemo da zaključimo da je iza nas najuspješnija godina od osnivanja institucije početkom 2016. godine. Ipak, i pored svega toga, cijenim da je najznačajniji rezultat u prethodnih 12 mjeseci to što smo odoljeli brojnim i intenzivnim pritiscima, i što smo očuvali institucionalnu nezavisnost – kaže Perovićeva.
Navodi i da su izazovi sa kojima su se suočavali lani dvojakog karaktera.
– Na one unutrašnje odgovorili smo optimalizacijom procesa rada, obuhvatnim reformama, kojima smo potpunije iskoristili kapacitete, postepenim mijenjanjem navika i svijesti zaposlenih, koje smo motivisali da kvalitetno reaguju na povećanje nivoa i zahtjevnosti radnih obaveza. Sve to smo uradili u uslovima pandemije, koja nam je kao i mnogima otežavala posao, i u situaciji kada nam u odnosu na predviđenu sistematizaciju nedostaje 20-ak službenika – kaže Perović.
Spoljašnji izazovi odnose se na, kako navodi, snažne pritiske i opstrukcije koje su doživljavali.
– Upoznati ste sa načinom na koji je Vlada pokušala da na mala vrata, izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, ugrozi našu finansijsku, a sa njom i svaku drugu samostalnost. Uz snažnu podršku međunarodnih partnera osujetili smo taj naum. Pritisci su kulminirali krajem godine, kada su poprimili lični karakter, kroz podnošenje krivične prijave o mom navodnom ogrešenju o zakon prilikom prodaje stana na Cetinju 2019. godine. Vjerujem da su naručioci i izvršioci te tobožnje afere računali da ću se u atmosferi koja je dobila elemente medijskog i političkog progona sama povući. Pogriješili su u računici: tom konstrukcijom su samo ojačali odlučnost mog tima da odgovornim, zakonitim i neselektivnim radom štitimo javni interes, da djelujemo na snaženju integriteta kako zaposlenih u našoj instituciji, tako i van nje, i da ne dozvolimo urušavanje Agencije, omalovažavanje i poništavanje ostvarenog napretka, i njeno potčinjavanje vaninstitucionalnim interesima i centrima moći – kazala je Perovićeva.
Perovićeva navodi da imaju dobru saradnju sa tužilaštvima, kojima su proslijedili deset postupaka na dalje postupanje, ali razloge prijava ne može da otkrije jer ih zakon obavezuje na povjerljivost podataka. Ističe da su imali značajnu podršku međunarodnih partnera, kako verbalnu, tako i konkretnu, bilo da je to na ekspertskom nivou, prenošenjem iskustava, predlozima i sugestijama, bilo finansijskim učešćem u projektima.
- Imamo izvanrednu saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i tužilaštvom, dok sa Upravom za kadrove korektno sarađujemo kroz zajedničke projekte. Sa druge strane, na naš rad se u negativnoj mjeri najviše odražava odnos sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, koje nam zabranjuje zapošljavanje novih kadrova, iako imamo obezbijeđena sredstva u budzetu. Opstrukcije idu toliko daleko da Uprava za katastar i državnu imovinu, koja je pod ministarstvom, već dugi niz mjeseci ne rješava problem koji imamo sa grijanjem i hlađenjem naših prostorija – navodi Perovićeva.
