Naime, podaci iz istraživanja Instita za napredne studije Univerziteta Crne Gore pokazuju da preko 70 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU, ali i da svaka četvrta osoba planira da ode iz zemlje u naredne dvije godine. Ovi podaci, prema ocjeni izvršne direktorice NVO Mreža za evropske politike Andree Popović, pokazuju da građani snažno vjeruju u evropsku budućnost zemlje, ali i da je nepovjerenje u institucije duboko, kao i frustracija zbog sporosti reformi.
Prema podacima iz istraživanja koje je Institut za napredne studije UCG sproveo u junu ove godine, čak 74 odsto građana Crne Gore podržava članstvo u EU, dok je svega 10 odsto ispitanih protiv. Prema tim podacima, 33 odsto građana vjeruje da će i nakon prijema u EU situacija u državi ostati nepromijenjena, dok 29 ispitanih vjeruje u napredak nakon toga. Istraživanje je pokazalo i da svaki četvrti ispitanik planira da u naredne dvije godine napusti Crnu Goru.
– Ovi podaci pokazuju duboko ukorijenjen paradoks crnogorskog društva – da građani i dalje snažno vjeruju u evropsku budućnost zemlje, a istovremeno sve manje vjeruju da će ta budućnost dovoljno brzo postati stvarnost ovdje. Takva situacija ne govori o odbacivanju evropskog puta, već o dubokom nepovjerenju u institucije i frustraciju zbog sporosti unutrašnjih reformi. Visoka podrška članstvu u EU svjedoči o želji građana za životom u uređenoj državi, u kojoj vladaju zakon, meritokratija i evropski standardi. Međutim, činjenica da četvrtina stanovništva planira da napusti zemlju ukazuje na to da ti standardi još uvijek nijesu vidljivi u svakodnevici. To nije kontradikcija – to je ozbiljno upozorenje. Upozorenje da reformski procesi nijesu dovoljno duboki, da rezultati nijesu dovoljno opipljivi i da vrijeme više nije saveznik ako želimo da sačuvamo društveni kapital i spriječimo odliv najvrednijih resursa – mladih, obrazovanih i motivisanih ljudi – kazala je Popović za "Dan".
Napominje da Crna Gora više nema luksuz da čeka članstvo u EU kako bi zaustavila odlazak svojih građana, pa je ključno da se u narednim godinama iz faze pripreme pređe u fazu isporučivanja rezultata – brzih, vidljivih i mjerljivih promjena koje će građanima pokazati da se evropske vrijednosti mogu živjeti ovdje i sada.
– To prije svega znači dubinsku promjenu obrazovnog sistema i njegovo usklađivanje sa potrebama tržišta rada, razvoj dualnog obrazovanja i povezivanje univerziteta i privrede, uz poseban fokus na sektore budućnosti kao što su IT, zelena ekonomija i deficitarna stručna zanimanja. Paralelno s tim, neophodno je kreirati podsticajno poslovno okruženje za mlade – uvesti poreske olakšice za kompanije koje ih zapošljavaju, omogućiti grantove do 10.000 eura za startapove i razviti programe plaćenih praksi koji vode ka stalnom zaposlenju. Dosadašnji programi podrške bili su korisni, ali fragmentisani; sada je potreban jedinstven nacionalni program zadržavanja mladih sa jasno definisanim ciljevima, rokovima i pokazateljima uspjeha – ističe Popović.
Ukoliko se naredne tri godine ne iskoriste za ovakve suštinske i usmjerene promjene, kako smatra, neće se promijeniti ni dominantna percepciju da je jedini način da se dođe do evropskog standarda – odlazak iz zemlje.
– Evropske integracije ne smiju biti sinonim za kartu u jednom pravcu ka Briselu ili Berlinu, nego moraju značiti evropski kvalitet života u Podgorici, Kotoru, Pljevljima... Građani i građanke će ostati i graditi svoju budućnost ovdje samo ako evropski standardi zažive u Crnoj Gori prije formalnog članstva, to jest ako u institucijama i svakodnevnom životu prepoznaju prosperitetnu i pravednu državu u kojoj vrijedi ostati – zaključila je Popović.
