Za takozvanu „smrt uzrokovanu GPS-om" odgovoran je algoritam koji, u potrazi za najkraćim putem, usmjerava vozače na šumske, pustinjske, a ponekad i na puteve koji više ne postoje.
Jedna greška na Google mapama može paralizovati saobraćaj satima i dovesti do saobraćajnih nesreća.
Vozači u Njemačkoj su u maju proveli sate u saobraćajnom kolapsu, kada su Gugl mape pogrešno označile puteve kao zatvorene. Međutim, to nije prva greška Gugl mapa. Nešto ranije ove godine, u aprilu, vozač u Indoneziji sletio je s mosta čija gradnja nije bila završena. A slična nesreća, u kojoj su poginule tri osobe, dogodila se i u Indiji, u novembru 2024. kada je vozilo sletjelo u rijeku.
Nesreća se dogodila i u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je muškarac poginuo sletjevši sa srušenog mosta. A na to su ih navele niko drugi nego Gugl mape.
Slične nesreće, poznate kao smrt uzrokovana GPS-om, bile su česta pojava i prije Gugl mapa. Ono što je zajedničko starim navigacijskim sistemima i Gugl mapama jeste algoritam koji bira najkraći put od tačke A do tačke B. Ne pričamo gradskim zaobilaznicama, već o šumskim, pustinjskim ili prekookeanskim putevima, koji ne postoje ili su bili u upotrebi u prošlosti, a sada su neprohodni.
Prema istraživanju koje je sprovela Nacionalna uprava za sigurnost saobraćaja na auto-putevima SAD-u, sistemi za navigaciju godišnje izazovu više od 200.000 saobraćajnih nesreća.
