Chang’e-6, koji je dobio ime po mitskoj kineskoj boginji Meseca, lansiran je 3. maja u južnoj kineskoj pokrajini Hajnan.
Potpuno robotizovana sonda sletela je 1. juna na dosad neistraženu lokaciju u velikom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol – Aitken na udaljenoj strani Meseca.
Prethodna kineska misija Chang’e prikupila je uzorke s bliže strane Meseca u decembru 2020, ponovo pokrenuvši globalne napore prikupljanja lunarnih uzoraka nakon pauze od 44 godine.
Misija Luna 24 bez posade koju je pokrenuo bivši Sovjetski Savez 1976. prikupila je 170 grama uzoraka iz Mare Crisium, ili „Mora kriza“, na bližoj strani Mjeseca.
Između 1969. i 1972. šest misija Apollo, sve s posadom, prikupilo je 2.200 uzoraka ukupne težine 382 kilograma, takođe s bliže strane Mjeseca.
Džejms Karpenter, direktor kancelarije za lunarnu nauku Evropske svemirske agencije, rekao je da uzorci koje su prikupile misije Apollo s bliže strane Mjeseca pokazuju da je bazen Južni pol – Aitken na suprotnoj strani nastao u doba izuzetno teškog bombardovanja Sunčevog sistema, Zemlje i Mjeseca.
- Ovo je zaista ključan događaj u istoriji čitavog sunčevog sistema, ali postoje neke kontroverze o tome da li se dogodio ili ne. Da bismo to razumjeli, moramo uskladiti te događaje, a to će se učiniti uz pomoć uzoraka sa udaljene strane Mjeseca iz bazena Južni pol – Aitken - rekao je.
Nakon slijetanja, Chang’e-6 je 14 sati bušio, iskopavao i spakovao 2 kg materijala, s ciljem da bude prva sonda koja će donijeti takve uzorke sa udaljene strane Mjeseca. Sonda Chang’e-5 je 2020. za taj postupak na raspolaganju imala 21 sat.
- Kad padne mrak, kad sunce zađe, misija mora završiti, tako da postoji ograničeni vremenski okvir između slijetanja i uzimanja tih uzoraka, i ponovnog uzletanja, tako da je to prilično uzbudljiva misija jer se mora obaviti brzo - rekao je Karpenter.
Iako je Kina rekla da je poboljšala djelotvornost svojih mašina za kopanje i bušenje u poređenju sa 2020, misija bi još uvijek mogla da nađe na probleme u fazi uzorkovanja.
Chang’e-5 vratio se s 1,73 kg lunarnih uzoraka, umjesto planiranih 2 kg jer je bušilica uspjela da napravi rupu duboku samo jedan metar (3,28 stopa) umjesto dva metra nakon što je došla do neprobojnih slojeva ispod površine.
Uzorci Chang’e-6 biće prebačeni i zapečaćeni na raketnom motoru na vrhu letjelice, koja će se lansirati u svemir, spojiti s drugom letjelicom u Mjesečevoj orbiti i prenijeti uzorke.
Očekuje se da će 25. juna sletjeti u kinesku Unutarnju Mongoliju.
Karpenter je rekao da je saradnja između evropskih i kineskih naučnika u analizi lunarnih uzoraka koje je donio Chang’e-5 bila „izuzetno dobra“, te se nada da će se to ponoviti i za Chang’e-6.
