Šefica studije Sara Maršal-Pescini rekla je da rezultati pokazuju da vukovi fleksibilno prilagođavaju svoje ponašanje i rizicima i mogućnostima u pejzažima u kojima dominira čovjek, prenosi portal Pnas. 

Prema njenim riječima, to je ključni faktor uspjeha vukova u urbanim područjima.

Ljudi prema vukovima gaje ambivalentan odnos, navode istraživači u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences". 

S jedne strane ih vide kao simbol snage, inteligencije i lovačkih vještina, a s druge strane kao zle i opasne. 

Za vuka, čovjek predstavlja opasnost, ali istovremeno mu omogućava pristup hrani, na primjer domaćim životinjama poput ovaca ili koza.

Tim naučnika je proučavao ponašanje 185 vukova u različitim područjima centralne Italije, odnosno kako se ponašaju u sredinama pod uticajem čovjeka.

Jedno od područja bilo je oko Firence, gdje su naučnici kamerama dokumentovali reakcije vukova na nepoznate predmete povezane sa ljudima, na primjer igračke i ljudske glasove.

Analiza video-snimaka pokazuje da su se vukovi u početku plašili objekata, ali su strah postepeno gubili. 

Kada su čuli ljudske glasove, ponašali su se uplašeno, ali tokom vremena su se navikavali. 

U oba slučaja, životinje su bile manje plašljive kada nisu bile same, već u grupi.

- Blizina vukova u gusto naseljenim sredinama je novi fenomen - navode naučnici i dodaju da, s obzirom na raznovrsnu dostupnost hrane, sposobnost rješavanja problema i učenje, može da se pretpostavi da upravo društvenost životinja jača njihovu sposobnost da uspijevaju i u sredinama koje oblikuje čovjek.

Ova ekstremna prilagodljivost otežava ljudima da planiraju efikasne mjere odvraćanja.

- Zajedno, naši rezultati pokazuju veliki potencijal vukova da se snađu u ljudskim sredinama zahvaljujući raznovrsnom, fleksibilnom i kompleksnom ponašanju - navode istraživači i dodaju da ostaje otvoreno pitanje mogu li ljudi odgovoriti na izazov koegzistencije sa životinjama koje imaju slične efikasne i kompleksne sposobnosti.