Novi rekorder ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija.
Rekord je potvrđen u prisustvu svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Univerzitet u Beču. Posebnu ulogu u projektu odigrao je i USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Beč, gdje je obavljeno očitavanje koda. Zanimljivo je da je novi QR kod čak 37 odsto manji od prethodnog svjetskog rekordera, prenosi N1 Sarajevo.
Ne samo mali, već i dugotrajan
Profesor Paul Majrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Beč objašnjava da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, pa je čak moguće manipulisati i pojedinačnim atomima.
Problem nastaje kada strukture treba učiniti stabilnim i dugoročno čitljivim. Atomi se vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju. Austrijski tim razvio je izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod.
Ipak, sama veličina nije ono što ovaj poduhvat čini revolucionarnim. Kako ističe profesor Paul Majrhofer, mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, ali izazov je učiniti ih trajnim i pouzdanim za dugotrajno skladištenje podataka.
Keramika kao materijal budućnosti
Ključ uspjeha leži u materijalu. Naučnici su koristili tanke keramičke filmove, kakvi se inače primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uslove.
QR kod je ugraviran fokusiranim jonskim zracima u tanki sloj keramike, a svaka „tačka" koda ima samo 49 nanometara, deset puta manje od talasne dužine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.
Više od 2 terabajta na jednoj A4 stranici
Potencijal je impresivan: na površini A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati vjekovima, pa čak i milenijumima.
U vremenu kada data-centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalnog skladištenja.
Inspiracija iz prošlosti
- Živimo u dobu u kojem nas preplavljuju informacije, ali naše znanje čuvamo na kratkotrajnim medijima - kaže Aleksander Kirnbauer iz kompanije Cerabyte.
Dok su drevne civilizacije uklesavale znanje u kamen, moderne informacije često nestaju. Keramičko skladištenje slijedi isti princip: informacije se upisuju u stabilne, inertne materijale koji nadživljavaju generacije.
Istraživači naglašavaju da je ovo tek početak. Planiraju da testiraju nove materijale, povećaju brzinu upisa i omoguće industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sistema, čime bi dugoročno skladištenje podataka postalo praktično i ekološki prihvatljivo.