Na pitanja odgovaraju Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Bojan Božović, ministar pravde, Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva i Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
Na pitanja sada odgovara ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na pitanje poslanice Demokrata Aleksandre Vojinović, koliko stranih drzavijana boravi u Crnoj Gori.
- Prema evidencijama Ministarstva unutrasnjih poslova, u Crnoj Gori 97.995 stranaca ima odobren privremeni i staini boravak u skladu sa Zakonom o strancima. Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu dozvole za privremeni boravak je 26.539. Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu dozvole za privremeni boravak i rad je 41.792. Ukupan broj stranaca koji u Crnoj Gori imaju odobren staini boravak je 29.664 - ističe Šaranović.
Ministar dodaje da zemlje porijekla stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu odobrenog privremenog boravka a koji su najzastupljeniji u Crnoj Gori su: Ruska Federacija, Republika Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo. Takode, po osnovu privremenog boravka u Crnoj Gori borave i drzavijani drugih drzava ali u znatno manjem broju.
"Kada je u pitanju staini boravak koji strand imaju u Crnoj Gori najzastupljeniji su drzavijani Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Kosova, Hrvatske i Ruske Federacije. Tako je u Crnoj Gori 20.793 drzavijana Ruske Federacije ima odobren privremeni i staini boravak; 23.980 drzavijana Republike Srbije ima odobren privremeni i staini boravak; 13.506 drzavijana Turske ima odobren privremeni i staini boravak; 7.287 drzavijana Bosne i Hercegovine ima odobren privremeni i staini boravak; 4.023 drzavijana Kosova ima odobren privremeni i staini boravak", istakao je Šaranović.
Poslanik BS-a Jasmin Ćorović pitao je ministra pravde Bojana Božovića da li planira da nešto učini po pitanju sprječavanja stvaranja, atmosferu linca" (kakvu smo npr. imali nedavno imali u Podgorici), čiji motiv su vjerska i nacionalna netrpeljivost, u ksenofobija, politički motivi i sl?
Ćorović podsjeća na incident u Podgorici, tokom kojeg je jedan mladić sa Zabjela povrijeđen nožem u sukobu sa stranim državljanima porijeklom iz Turske i Azerbejdžana koji je izazvao je burne reakcije građana.
- Mnogi građani smatraju da bi situacija bila drugačija da su počinioci bili domaći, a ne strani državljani, kao i da bi ovaj događaj prošao bez ozbiljnijih reakcija javnosti. Ipak, dok se čeka zvaničan izvještaj nadležnih institucija, postavlja se pitanje na koji način se ovakve situacije mogu spriječiti, te kako spriječiti da pojedinačni incidenti prerastu u opasne oblike kolektivne netrpeljivosti i nasilja -kazao je Ćorović.
Božović je odgovorio da je činjenica da smo u prethodnom periodu vidjeli nemile scene na ulicama Podgorice, te da brzina kojom je eskalirala reakcija dijela građana govori o ozbiljnim problemima unutar našeg društva koje moramo rješavati zajednički.
Božović je takođe saopštio da je, u dogovoru sa predsjednikom Vlade i potpredsjednikom Ervinom Ibrahimovićem, inicirao zvaničnu posjetu Ankari.
- Uputio sam dopis kolegi ministru pravde Turske i očekujem odgovor u narednim danima. Biću spreman da posjetim Ankaru kada god kolega predloži, kako bismo poslali jasnu poruku da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor.
On je kazao da je jutros razgovarao i sa ambasadorom Turske, te da će predstavnik Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu insistirati na bržem postupanju državnog tužilaštva, dok će i on lično, u okviru dozvoljenih nadležnosti, komunicirati sa sudskim organima.
On je podsjetio i na dobre odnose sa Turskom:
- Preko 250.000 naših građana porijeklom živi u Turskoj. Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - kazao je Božović.
