Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestjelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju svijeta. Smatra se čuvarem pravoslavne vjere i borcem protiv jeresi.

Sveti arhangel Mihailo simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.

Njegov kult nastao je u trećem vijeku i razvio se najprije u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.

Po broju ljudi koji ga u našem narodu slavi kao krsnu slavu, nalazi se na drugom mjestu. Molitvenik je pred Bogom za sve svečare i borac za njihov napredak.

Potpisan sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka u Budvi

Običaji i vjerovanja

Na današnji dan, vjeruje narod, obavezno se treba moliti za izlječenje, ali i oprostiti grehe svim nevjernicima i tada će im se ostvariti najveća želja – oni i njihovi najvoljeniji biće zdravi.

U narodu se vjeruje da vrijeme na Aranđelovdan pokazuje kako će biti tokom cijele zime i proljeća. Postoji i izreka: "Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća".

Vjeruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevjernike usmjerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao.

Zašto je važno da na slavskoj trpezi imate i žito

Crkva podsjeća da se, nasuprot tradiciji slavara, i za ovaj praznik prinosi žito. Namijenjeno je za pokoj duše predaka koji su se zavjetovali Svetom arhangelu Mihajlu.

Zaštitnik je loze Nemanjića, a slava je i Saborne crkve u Beogradu.