Ipak, u 13. vijeku, bilo je potrebno skoro tri godine, tačnije 1.006 dana, da se izabere naslednik pape Klementa, što je to učinilo najdužom konklavom u istoriji Katoličke crkve.
Odatle potiče i termin konklava - ''pod ključem", jer je kardinalima koji su se sastajali u Viterbu, sjeverno od Rima, bilo potrebno toliko dugo vremena da su mještani odlučili da ih zaključaju u sobu dok ne izaberu novog papu.
Tajno glasanje kojim je izabran papa Grgur X trajalo je od novembra 1268. do septembra 1271. godine, a to je bio prvi primjer papskog izbora "kompromisom", nakon duge borbe između pristalica dvije glavne geopolitičke srednjovjekovne frakcije - onih vjernih papstvu i onih koji podržavaju Sveto rimsko carstvo.
Grgur X je izabran tek nakon što su stanovnici Viterba skinuli krov sa zgrade u kojoj su boravili prelati i ograničili im obroke na hljeb i vodu kako bi ih pritisli da donesu odluku, a nadajući se da će izbjeći da se to ponovo desi, Grgur X je 1274. godine dekretom donio da će kardinali dobijati samo "jedan obrok dnevno" ako konklava traje duže od tri dana, a samo ''hljeb, vodu i vino" ako traje duže od osam, što je kasnije ukinuto.
Prije 1274. godine, bilo je slučajeva kada je papa izabran istog dana kada je preminuo njegov prethodnik, ali je nakon toga crkva je odlučila da sačeka najmanje 10 dana prije prvog glasanja, što je produženo na 15 kako bi svi kardinali stigli u Rim.
Najbrža konklava koja je poštovala pravilo čekanja od 10 dana je bila izbor pape Julija II 1503. godine, koji je izabran za samo nekoliko sati, prema riječima vatikanskog istoričara Ambrođa Pjaconija.
U novije vrijeme, papa Franjo je izabran 2013. godine na petom glasanju, Benedikt XVI je pobijedio 2005. godine na četvrtom, a papa Pije XII na trećem 1939. godine.
Prva konklava u Sikstinskoj kapeli održana je 1492. godine, a 1878. godine, poznata kapela postala je mjesto održavanja svih konklava.
Većina konklava održana je u Rimu, a neke su se odvijale van zidina Vatikana. Četiri su održane u Pavlinovoj kapeli papske rezidencije u palati Kvirinale, dok je oko 30 drugih održano u bazilici Svetog Jovana Lateranskog, Santa Marija Sopra Minerva ili drugim mjestima u Rimu.
U 15 navrata konklave su održane van Rima i Vatikana, uključujući Viterbo, Peruđu, Areco i Veneciju u Italiji, i Konstanc u Njemačkoj i Lion u Francuskoj.
Između 1378. i 1417, u periodu koji istoričari nazivaju Zapadnim raskolom, postojali su rivalski pretendenti na titulu pape, a izbori pape i njegovog rivala, takozvanog ''antipape'', dijelili su Katoličku crkvu skoro 40 godina.
Raskol je konačno riješen Saborom u Konstancu 1417. godine, što je dovelo do izbora Martina V, univerzalno prihvaćenog pape, prenosi AP.
