Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju danas Svetu velikomučenicu Marinu - u narodu poznatu kao Ognjena Marija.

Ovaj praznik nije obilježen crvenim slovom u crkvenom kalendaru, ali je veoma poštovan, posebno među ženama. Zbog toga se na današnji dan ne praktikuju nikakvi poslovi, bilo da su u pitanju ručni radovi ili rad u polju.

Ognjena Marija, sveta mučenica Marina, bila je rodom iz Antihije. Krstila se u 12 godini i zbog vjere u Isusa Hrista stradala je u vrijeme cara Dioklecijana. Dio moštiju svete Marine, jedna ruka svetice čuva se u svetogorskom manastiru Vatoped. Ostatak moštiju nalazi se u manastiru iznad Ohridskog jezera.

U tradiciji Sveta Marina je predstavljena kao sestra Svetog Ilije, čiji se dan proslavlja 2. avgusta. Prema predanju, ona od brata krije kada je njegov praznik da se on ne bi od sreće i slavlja zaboravio i gromovima uništio cio svijet. Ali i Marija pali i kažnjava ognjem, po čemu je i dobila naziv Ognjena.

Danas se ništa ne radi, ni u kući, ni u polju, u narodu je poznata zabrana "ni konac u iglu udjenuti". Ako se ovo ne ispoštuje, vjeruje se da će se tako svetiteljka uvrijediti, pa će poslati vatru i gromove. Postoji poslovica koja kaže: "Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u ljetinu!"

Sa generacije na generaciju se prenose priče o vatri ili gromovima koji su na ovaj praznik spalili žito, sijeno i domove ljudi koji su se ogriješili radeći na Ognjenu Mariju.

Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine "gori nebo i zemlja", ne rade nikakvi poslovi.

Svetiteljka se i u istočnom i u zapadnom slikarstvu predstavlja sa krstom i palmom, simbolom mučeništva u rukama, sa zmajem pod nogama i često sa kućama u plamenu u njenoj pozadini. Ognjenu Mariju neke pravoslavne porodice obilježavaju kao krsnu slavu.