Tokom liturgije pojao je Beogradski muški hor i hor učenika cetinjske Bogoslovije.
Prethodna tri dana veliki broj vjerika pristupio je čudotvornim moštima Svetog Vasilija.
Tokom Svete arhijerejske liturgije osveštan je i prerezan slavski kolač i obavljeno je pričešće vjernog naroda.
Manastir je smješten uz vertikalnu liticu, visoko na planini Ostroška greda, na području između Danilovgrada i Nikšića. Manastir je podigao Sveti Vasilije Ostroški 1665.godine.
Sveti Vasilije Ostroški je rođen kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići, Popovo polje, nadomak Trebinja u Hercegovini od majke Ane-Anastasije i oca Petra Jovanovića, po predanju 28. decembra 1610. godine, u porodici hercegovačkih težaka.
Manastir se nalazi se na nadmorskoj visini od 900m, u prirodnoj pećini koju je kao svoju isposničku ćeliju koristio monah i mitropolit zahumsko-hercegovački Vasilije u drugoj polovini KSVII vijeka. Sveti Vasilije Ostroški se smatra velikim čudotvorcem i iscjeliteljem.
Gornji manastir je smješten u prirodnom pećinskom udubljenju, i čine ga dvije pećinske crkvice. Donja crkva, sagrađena je na zaravni na kojoj je nekada bila seoska crkva, izgrađena 1824.godine. Posvećena je Vavedenju presvete Bogorodice iz 1774. godine. Crkvu Isposnicu ili Gornju crkvu Vasilije Ostroški je 1965. godine posvetio Časnom krstu. Crkvu Svetog Krsta živopisao je majstor Radul prilagođavajući freske prirodnom obliku stijena.
U njoj se čuvaju mošti zaštitnika i iscjelitelja Svetog Vasilija Ostroškog. Obje su živopisane 1667. godine.
Donji manastir sa crkvom Svete Trojice iz 1824. godine, konakom i bogoslovijom je iz 1742. godine. Iznad Donjeg manastira podignuta je crkva Svetog mučenika Stanka.
