(VIDEO) Beri plave zbog privatnog mosta na Sitnici

Građevinska operativa državne firme Zaštita prostora Crne Gore juče je srušila gradsko igralište u kanalu Mareze u blizini stadiona DG Arena.

U ovom dijelu, oko 500 metara, do sliva u Moraču kanal je potpuno zatrpan. Očekuje se i odluka da li će biti kopan uz stadion ili će ovaj objekat biti srušen kao i što se čini sa ostalima devastatorskim objektima u vodotoku. Gradski poligon, koji je srušen, rekonstruisan je u septembru prošle godine. U rekonstrukciji su učestvovale nekolike gradske firme - Agencija za stanovanje i Putevi, a otvorilo ga aktuelno rukovodstvo Grada. Istog dana otvoren je i poligon u Donjim Kokotima kada je saopšteno da su za ta dva objekta izdvojili 96.000 eura. Dakle, pored devastacije nanesena je i šteta gradskom budžetu.

Stadion, koji svi pominju, a niko se ne izjašnjava o njegovoj sudbini počeo je da se gradi 2015. godine u vrijeme kada je gradom rukovodio gradonačelnik Slavoljub Migo Stijepović. Reflektor i dio travnate podloge zahvata upravo kanal.

Kako je kazao Emin Husović, direktor sektora u Zaštiti prostora, od Glavnog grada su dobili nalog da očiste, odnosno formiraju kanal do sliva u Moraču. To je lokacija na kojoj se nalazi stadio DG Arena. Juče su zaposleni očistili dio do trafostanice oko 60 metara, a posao će nastaviti i danas.

– Uklonili smo ogradu igrališta i izrezali dio asfalta koji je postavljen na sami kanal. Nakon toga smo čistili zemlju jer je potpuno zatrpan – kazao je Husović.

Husović je rekao da će čistiti do stadiona gdje će kanal promijeniti trasu.

Deponija očistila kilometar kanala

Direktor Deponije Aleksandar Božović rekao je da su okvirno očistili nekih kilometar kanala u Berskoj ulici.

– To nije kilometar cijelom dužinom, nego na nekoliko mjesta u Berskoj ulici smo čistili. Kanal je širok šest metara, a dubok nekih okvirno 1,5 metara i tu stane dosta vode i zato su se rasteretili Tološi. Mi čistimo metar po metar. Kolege iz Zelenila su motornim testerama kidali granje iz kanala, a ekipe Čistoće kod bulevara čistili ručno kanal. U dijelu gdje smo mi radili nije bilo objekata. Ima ih uz kanal, ali to nama ne smeta. To su takođe nelegalni objekti jer su uz kanal, jer po Zakonu o vodama zabranjeno je deset metara od vode praviti objekat - istakao je Božović.

– Ići će se do stadiona trasom kanala i u tom dijelu će se potpuno otvoriti. Tamo gdje su postavljeni objekti stadiona i reflektor kao privremeno rješenje kanal će se izmjestiti lijevo da se zaobiđe stadion. Pri kraju će se spojiti ponovo na istu trasu kanala kako bi bio u funkciji. Za sada reflektor stadiona i drugi objekti neće se uklanjati. Po mojim saznanjima Glavni grad će dati nalog onima koji su uzurpirali taj dio kanala da ga oslobode, tako da to u nekoj narednoj fazi je moguće da će biti. Sada kao privremeno rješenje, da bi kanal bio u funckiji otvoriće se do samog ušća u Moraču - kaže Husović.

On kaže na dionicu koju će oni raditi na kanalu nema objekata osim u dijelu gdje je reflektor i dio stadiona.

– Do ušća u Moraču napravljen je nasip preko kanala tako da će tu biti više iskopa – kazao je Husović.

Bivši ministar poljoprivrede i odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša u izjavi za „Dan" objasnio je zašto je došlo do poplave u Berima. On kaže da su Beri sa tri strane oivičene brdima te da je naselje samo sa istoka otvoreno prema Donjoj Gorici i ograničeno rijekom Sitnicom. Napominje da je do Drugog svjetskog rata u berskom polju bilo svega par kuća i nešto više po obroncima obližnjih brda, a sada je situacija poptuno drugačija i polje je pod kućama.

– Imamo veliki izvor Goč koji pravi istoimeni potok, zatim Šutinsku jamu i u vrijeme velikih kiša mnoštvo manjih izvora koji izazivaju poplave u berskom polju. Kako su Beri poznati po dobrom grožđu domaćini su vjekovima gradili mrežu kanala koji su vodu odvodili do Gočkog potoka i dalje u Sitnicu i Moraču. Dva puta koja idu od mosta na Sitnici u pravcu Krusa, takozvani pazarski put i put do crkve i dalje do Goča i Komana, bili su sa obije strane zaštićeni kanalom. Višak vode vodili su do Gočkog potoka i Sitnice. Sekundarna mreža kanala je dovodila vodu do ovih glavnih kanala, a ispod puta su bili adekvatni propusti. Sve dok je ova mreža kanala održavana poplave u Berima su bile rijetke osim u ekstremnim situacijama kao ona sa kraja 80-ih godina prošlog vijeka – rekao je Mugoša.

On dodaje da su poslije Drugog svjetskog rata mještani počeli graditi kuće u polju, a poslednjih 30 godina i intezivno naseljavati Bere.

– Iz neznanja ili bahatosti mnoge kuće, ograde, građeni su na odvodnim kanalima što je dio uzroka ovogodišnje poplave. Takođe, nizvodno od Bera na Sitnici je napravljen privatni most koji je drastično smanjio propusnu moć rijeke, a prilazni put je pregradio oticanje vode iz susjednih livada koje su plavile usled visokog vodostaja. Da je ovaj most još jedan uzrok poplava govori i činjenica da nizvodno nije bilo poplava na područjima koja su uvijek plavila. Govorim o površinama u Farmacima i Donjim Kokotima koje se takođe nalaze na niskim kotama.Takođe, most ili nešto slično što je izgrađeno na ušću Gočkog potoka doprinosi poplavama – naveo je Mugoša.

Mugoša: Kanal Mareze je čišćen 2010. godine

Budimir Mugoša kaže da je Lješkopoljski kanal izgrađen 1948. godine te da je poslednji put čišćen 2010. godine, a ne kako sadašnja vlast govori 25 godina.

–Kanal je redovno održavan do devedesetih godina prošlog vijeka. Periodično je voda zatvarana, a kanal detaljno čišćen. Postojale su brane koje su održavale nivo vode kao i rešetke koje su zadržavale ono što u kanal dospije. Naravno, nije bilo plastičnih kesa i ovoliko smeća. Takođe, postojali su ljudi koji su svakodnevno čistili te rešetke – kazao je Mugoša.

On navodi da je gašenjem Plantaža u blizini kanala i izgradnjom novih vodovodnih kapaciteta kanal počeo rapidno da propada.

– Ribnjak je nepovratno uzimao vodu iz kanala i on je počeo periodično presušivati, a u jednom trenutku i trajno. Već dvadesetak godina voda nije dolazila do sifona ispod Bulevara 21. maj. Zaptivni elementi između djelova kanala su trajno propali i voda se duž čitavog toka postepeno gubilau. Tako da ne vjerujem ni sada da će voda dospjeti do Morače ali će čišćenje kanala će odvući dio vode sa Mareze. To sigurno neće riješiti pitanje poplava jer je Lješkopolje funkcionisalo vjekovima i bez Lješkopoljskog kanala, a poplava je bilo i biće. Da li će prohodnost kanala ubrzati da se voda sa izvorišta Mareza brže izbistri ne znam, a iskreno bih volio da hoće jer ovo je postalo ozbiljan problem za građane Podgorice – navodi Mugoša.