Više od 10.000 majki prima mjesečno 192 eura na ime naknada po osnovu materinstva, što je nedovoljno. Očekujemo i da Ustavni sud što prije odluči o ustavnosti Zakona o obeštećenju korisnica naknada kako bi se majke konačno rasteretile. Sve žene bi trebalo da primaju naknade, poručila je u intervjuu za "Dan" korisnica naknade po osnovu materinstva i bivša poslanica u crnogorskom parlamentu Željka Savković.

• Kako komentarišete to što se biželji rast svih primanja, izuzev socijalnih davanja i naknada za majke?

– Dobro je da rastu primanja. Promjenom vlasti svi su očekivali rast primanja. Vjerujem da će se vremenom svi koji obavljaju funkcije preusmjeriti na građane i da će im to biti prioritet u odnosu na druge dogodovštine u državi. Kada su u pitanju socijalna davanja, lično smatram da treba uraditi analizu i onda pristupiti povećanju koje bi bilo takvo da oni koji ih koriste osjete da su zaštićeni i da mogu od njih da žive. Očekujem da će sadašnja vlast obratiti pažnju na ljude koji su korisnici socijalne zaštite.

Korisnice naknada ne spadaju nigdje. Mi nijesmo ni korisnice socijalne zaštite, ne znamo zapravo šta smo. Sada sam u situaciji da ne znam šta sam. Niti imam benefite koje imaju socijalni slučajevi. Prihvatili smo svojevremeno te uslove računajući da će doći do povećanja, te da je bolje da 10.125 žena sa Zavoda za zapošljavanje prima 192 eura, nego ništa.

• Imate li podatke koliko se korisnica naknada odreklo tih primanja u korist penzija koje su zabilježile znatan rast?

– Nemam te podatke. Naknade prima 10.125 majki koje su bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, 4.200 su bivše penzionerke koje su ih zamrzle i 1.625 su žene koje su iz radnog odnosa ostvarile to primanje. Negdje se očekuje da će se to primanje povećati. Prije sedam godina su majke počele borbu na ulici. Koja vlast god da dođe mora da zna da se zakoni moraju poštovati. Ne odustaje niko od funkcionerskih naknada, ne odustajemo ni mi od naknada.

• Da li smatrate da bi sve majke trebalo da primaju ovu naknadu jer su se u javnosti čule ocjene da je znatan broj njih diskriminisan?

– Smatram da prvi zakon nije trebalo da bude ukinut jer je bilo načina da sve žene budu njime obuhvaćene. Od prvog dana sam bila za to. Sve žene bi trebalo da primaju naknade jer neke žene ne mogu da budu majke ili ne žele. Uvijek sam bila za to da žene ne dozvole ako su u situaciji da ne rade, već da rade. Bitno je da i sadašnja vlast dobro izanalizara ovo stečeno pravo. Ja sam napustila radno mjesto radi naknade i sada primam 336 eura. I ja više nemam ništa, po zakonu nemam pravo da radim. Nemam ni uslove za penziju. Ustavni sud treba da odluči o ustavnosti Zakona o obeštećenju korisnica naknada. Jednom je već odlučivao, ali nije mogla da se donese odluka. Sada mislim da to treba da bude prioritet da bi se i majke relaksirale i očekujem da Ustavni sud ovaj put ne prekrši Ustav jer i ovaj zakon o obeštećenju tretira stečeno pravo majkama. U slučaju negativne odluke, majke su spremne na svaku borbu. Primanja nijesu dovoljna jer cijene rastu iz dana u dan. Onima koji primaju visoke plate vjerovatno je to manje vidljivo, a nama koji ne primamo jeste. Apelujem ovim putem da se hitno zamrznu cijene artikala na potrošačkoj korpi.

Nečinjenjem je siva zona u Crnoj Gori u stalnom rastu jer je realno da neko ko od primanja ne može preživjeti radi negdje u sivoj zoni. Moraju preživljavati. Kao što preživljavaju penzionisani poslanici a redovno ih vidimo rade i aktivni su i imaju relativno fin život, moraju se snalaziti i oni koji nemaju baš tako fin život.

• Kada očekujete da Ustavni sud odluči o incijativi o ustavnosti Zakona o obeštećenju korisnica naknada po osnovu materinstva?

– Očekujem od novog predsjednika Ustavnog suda da što prije stavi na dnevni red ovaj zakon da bi se rasteretilo 16.000 majki koje su obuhvaćene ovim propisom.
• Evidentno je da u Crnoj Gori još nema adekvatnih mjera u cilju porasta nataliteta. Koje bi mjere trebalo uvesti kako bi se stimulisao rast prirodnog priraštaja?

– Prije 28 godina porodiljsko odsustvo je bilo dvije godine i to bi trebalo ponovo uvesti. Lično smtram da bi dječiji dodatak trebalo povećavati sa većim brojem djece. Za treće i svako naredno dijete svi udžbenici bi trebalo da budu besplatni do kraja srednje škole. Ima mogućnosti što se tiče nataliteta. I za ovaj zakon o majkama kažem da bi bolje bilo da su ga radili i pet godina a da su njime obuhvaćene sve žene, a ne što su ga donijeli navrat-nanos. I onda se desilo što se desilo.