Novalić navodi da se u malom pogonu, koji se nalazi na lokalitetu Kutnje brdo, na granici sela Lagatori i Trpezi, užurbano radi na tkanju ćilima koji se kao posebna umjetnina izrađuju na tradicionalan način.
– Važno je istaći da su mnogi, između ostalog, za Petnjicu čuli zahvaljujući upravo ovdašnjem ćilimu i da on predstavlja pravi brend čitavog bihorskog kraja. Ti ćilimi su traženi u Crnoj Gori, ali posebnu prođu imaju u inostranstvu i to najviše zahvaljujući našoj dijaspori. Ljudi iz naših krajeva jednostavno vole da u svojim domovima imaju nešto vrijedno što ih podsjeća na zavičaj. No, i oni koji nijesu sa ovih prostora, uviđajući o kakvom se proizvodu radi, rado se odlučuju da kupe naše ćilime. Da naši ćilimi kao posebna umjetnina zavređuju značaj, pokazali su i sajmovi održani u Budvi, Ulcinju i Podgorici, na kojima smo učestvovali – istakla je Novalić.
Prema mišljenju etnografa i etnologa, ćilim je u naše krajeve došao sa turskim osvajanjem. Inače, smatra se da ćilimi potiču iz drugog ili trećeg vijeka prije nove ere sa prostora Kaspijskog jezera i armenijskih vrleti. Kao velika umjetnička vrijednost, sa kompleksnim kulturnim značenjem i likovnom posebnošću, uz tradiciju od nekoliko hiljada godina, danas se izrada ćilima i njihov značaj izučavaju na prestižnim univerzitetima.
Inače, tehnika izrade ćilima ostala je gotovo ista od njenog nastanka, a na prostru Bihora vremenom je postala tradicija. Uglavnom je to bio ženski zanat. Ćilime su tkale darovite žene pa je, najčešće, od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umjetničko djelo.
Novalić podsjeća da je za izradu ćilima potrebno dosta vremena i posebnog umijeća.
– Da bi izatkale jedan ćilim od šest kvadrata, tri-četire žene, uz uvježbanu rutinu i veliko umijeće, treba da potroše više od mjesec dana. To samo po sebi govori kakav je to mukotrpni rad. No, za tako nešto je potrebna i volja i upornost žena koje nastoje da i na ovakav način promovišu vrijednosti Bihora – ističe Novalić.
Ona tvrdi da bihorski ćilimi sve više osvajaju evropsko tržište.
– Tačno je da bihorski ćilimi, koji se proizvode u našem pogonu, ali i u kućama kod vrijednih članica našeg udruženja, osvajaju evropsko tržište. Toliko su traženi da mi ne uspijevamo da odgovorimo narasloj potražnji. Važno je reći da je bihorski ćilim 2016. godine zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. To je, između ostalog, i doprinijelo da bude toliko tražen – kazala je Novalić.
Poručila je da bi država trebalo da stimuliše proizvodnju ćilima u Bihoru i izdvaja sredstva u cilju popularizacije domaće radinosti kod mladih.
– Svjedoci smo da stari zanati polako izumiru i da mladi ne pokazuju neko naročito interesovanje za takvu vrstu djelatnosti. Zato, zbog očuvanja našeg bogatog nasleđa, država treba da izdvaja posebna sredstva za organizovanje radionica preko kojih bi stimulisali mlade da budu kreativni i da nauče da rade ono po čemu se ovaj kraj prepoznavao i još uvijek prepoznaje – poručila je Novalić.
