Iz doo Vodovod ističu da je vodovodni sistem Bara ubjedljivo najsloženiji u Crnoj Gori, sa tri visinske zone vodosnabdjevanja, koji zahtijevaju brojne prepumpne stanice i rezorvoare. Pored toga, vodovodna mreža čija je ukupna dužina 472 kilometra u dobroj mjeri je zastarjela, naročito pojedini njeni djelovi koji su stariji od 40, pa i 50 godina.

Prema riječima izvršnog direktora, Mladena Đuričića, uz to ni veliki broj prigradskih naselja nije pratio i planski razvoj vodovodne mreže, zbog čega je ona u tim naseljima u najvećoj mjeri neadekvatno razvijena.

- Naime, profili cijevi u tim naseljima najčešće nisu bili adekvatni stvarnim potrebama ni u vrijeme njene gradnje, a posebno ne mogu biti adekvatni sadašnjim potrebama i brojnim objektima koji su u međuvremenu izgrađeni u tim naseljima. Pored toga, mreža je izgrađena i preko privatnih posjeda, što izuzetno otežava njeno održavanje. Navedene oklonsti i te kako otežavaju otkrivanje i kvarove na mreži, kojih godišnje imamo oko 900, što manjih što većih - kaže on i dodaje:

- Inače, što se tiče zdravstvene ispravnosti vode, tri puta mjesečno radimo mikrobiolške i fizičko - hemijske kontrole, kako sirove tako i hlorisane vode, i to sa 20 kontrolnih tačaka. Dalje, svakodevno se vrši kontrola koncentracije hlora u vodi, i to osam puta dnevno, a kod potrošača po naseljima ujutro i uveče.

On ističe da je, pored smanjenja tehničkih gubitaka na mreži, njihov svakodnevni zadatak i smanjivanje tzv. administrativnih gubitaka, odnosno otkrivanje nelegalnih priključaka.

- Naravno, nerealno je očekivati od ovog privrednog društva da se uspješno izbori sa svim takvim priključcima, ako prije toga država i nadležni inspekcijski organi nisu uspjeli da se uspješno izbore sa nelegalnom gradnjom, čije su jedne od posledica nelegalni priključci - ističe Đuričić.