Iz Ustavnog suda navode da su inicijative podnijeli advokati, fizička lica, nevladine organizacije (NVO) i dva strana lica i njima se osporava ili cijeli zakon ili član 33, stav 1 i 2 tog akta.
Osporavani član 33 odnosi se na zabranu otuđenja i obavljanja djelatnosti u bespravnom objektu. Prvim stavom tog člana propisano je da objekat koji se izgradi bez akta o građenju, odnosno suprotno tom aktu, ne može biti u pravnom prometu, ne može se otuđiti i u njemu se ne može obavljati privredna i druga djelatnost. Drugim stavom je propisano da se bespravni objekat koji se ne upiše u katastar nepokretnosti ili za koji se ne izda rješenje o legalizaciji, ne može otuđiti i u tom objektu se ne može obavljati privredna i druga djelatnost.
– S obzirom na činjenicu da ocjenu ustavnosti nisu tražila ovlašćeni predlagači, sud će sprovesti prethodni postupak kako bi utvrdio da li ima osnova da donese rješenje o pokretanju postupka u ovom predmetu – odgovorili su "Danu" iz Ustavnog suda.
Iz razloga procesne ekonomije, kako dodaju, sve inicijative su objedinjene radi vođenja jedinstvenog postupka i odlučivanja.
– U toku je prethodni postupak u okviru kojeg su inicijative dostavljene Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore, kako bi odgovorili na navode koje su istakli podnosioci. Rok za odgovor je 30 dana. Rok za odgovor po jednoj od inicijativa koje su prve podnijete je istekao i do danas Skupština i Vlada se nisu izjasnile o navodima iz nje. Međutim, kako za neke druge koje su podnijete kasnije rok još teče, očekujemo njihovo izjašnjenje – pojasnili su iz te institucije.
Iz Ustavnog suda naglašavaju da podnosioci u inicijativama tvrde da im je povrijeđeno pravo na mirno uživanje imovine, da je povrijeđen princip zabrane retroaktivne primjene zakona...
– U ovom trenutku ne možemo govoriti o tome kada će odluka biti donijeta jer to zavisi od sudije izvjestioca, složenosti samog predmeta i analize ustavnosudske prakse – navodi se u odgovorima.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za "Dan" su saopštili da će najnovije podatke o broju zahtjeva za legalizaciju imati početkom naredne godine. Do tada, na pitanje "Dana" u vezi sa brojem predatih zahtjeva za legalizaciju, pozivaju se na podatke iz juna, podnijete prije usvajanja novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata.
Prema tim podacima, najviše zahtjeva je podnijeto u Podgorici – 14.185, Baru – 10.384, Herceg Novom 5.520, Budvi – 5.302 i Ulcinju – 5.060, a najmanje u Šavniku – 54, Plužinama – 66, Petnjici – 63 i Andrijevica – 105.
– U komunikaciji sa jedinicama lokalnih samouprava, infomisani smo da je u svakoj opštini u poslednjem periodu povećan broj pristiglih zahtjeva, a najnovije podatke ćemo imati početkom naredne godine – odgovorili su "Danu" iz Ministarstva.
Na pitanje da li nedavno objavljeni satelitski snimak Crne Gore pokazuje bliže stanje u vezi sa nelegalnim objektima u državi ili pojedinačnim opštinama, odnosno da li imaju preciznije podatke o broju nelegalnih objekata, iz Ministarstva su kazali da se ti podaci još uvijek obrađuju.
– Kada govorimo o broju nelegalnih objekata na cijeloj teritoriji Crne Gore, ne možemo pouzdano znati koliki je to broj. Podaci se još uvijek obrađuju. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na polugodišnjem nivou vodi evidenciju o podnesenim zahtjevima za legalizaciju bespravnih objekata, broju legalizovanih objekata i broju naplaćenih, odnosno izračunatih naknada za urbanu sanaciju. Podatke dobijamo od jedinica lokalnih samouprava koje i vrše legalizaciju bespravnih objekata – navode iz Ministarstva.
