Pogled na Plav i Plavsko jezero / -Moja Crna Gora

I u ovoj godini izostala zaštita Plavskog jezera

Tačno je da ove godini nije ništa urađeno, jer za tako nešto nije bilo sredstva, ali Vlada je za narednu planirala da iz kapitalnog budzeta opredijeli 110.000 eura za izradu projektne dokumentacije neophodne da se počne sa radovima na zaštiti jezera, kaže Nihad Canović

I pored brojnih najava ni u godini za nama ništa ozbiljnije nije urađeno po pitanju zaštite i revitalizacije Plavskog jezera. To se nije desilo iako brojni eminentni stručnaci u poslednje vrijeme ukazuju da je zbog niza negativnih i štetnih uticaja doveden u pitanje dalji opstanak Plavskog jezera, kao najvećeg ledničkog jezera u Crnoj Gori. Stručnjaci stavljaju do znanja da se zbog ljudskog faktora dimenzije jezera, odnosno njegove površina, dubina i dužina obale iz godine u godine smanjuju i da je jezero skoro dva puta manje nego prije sto godina.

-Podaci godore da je Plavsklo jezero 1913. godine imalo površinu od 5,4 kilometra kvadratna, a 55 godina kasnije 3,4 kilometra kvadratna. Danas je njegova površina nešto oko dva kvadratna kilometra što samo po sebi govori da će ono još više nestajati ako se ne preduzmu neke odgovovarajuće mjere – zajednička je ocjena brojnih stručnjaka koji su se bavili problematikom Plavskog jezera.

Predsjednik opštine Plav Nihad Canović ističe da su odgovorni u lokalnoj upravi upoznati sa ovim problemom i da konstantno apeluju na državne organe da pruže ruku pomoći u cilju spašavanja Plavskog jezera.

-Tačno je da ni u ovoj godini nije ništa urađeno po pitanju zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, jer za tako nešto nije bilo sredstva, što svakako nije dobro. Vidimo da je Vlada za sledeću godinu planirala da iz kapitalnog budzeta opredijeli 110.000 eura za izradu projektne dokumentacije neophodne da se počne sa radovima na zaštiti jezera. Hoćemo da se nadamo da će napokon uslijediti izrada Glavnog projekta i neka dodatna ulaganja, jer ako država ozbiljnij ne priđe rješavanju ovog problema i ako se ne obezbijede sredstva iz evropskih fonova onda se Plavskom jezeru se ne piše dobro – kazao je Canović.

Prvo potrebno spriječiti negativne uticaje

Iz Opštine Plav ističu da studija zaštite i revitalizacije, predviđa kako da se eliminišu negativni uticaji koji dovode do ugrožavanja Plavskog jezera

-Planirani radovi podrazumijevaju da se postave barijere na rijekama koje bi zaustavljale da mulj iz njih dolazi u Plavsko jezero. Radovi bi, takođe, podrazumijevali i uklanjanje već postojećeg mulja koji je u izuzetnim količinama nastanjen na tlu jezera. Taj mulj bi mogao da se iskoristi za izvođenje građevinskih radova, ali i za formiranje poljoprivrednog zemljišta, o čemu struka treba da da poslednju riječ. Takođe, prilikom uređenja treba da se riješi i pitanje ševara i trske koja se sve više širi ka centralnom dijelu jezera, ali i sva druga pitanja koja imaju štetne uticaje – navode iz lokalne uprave.

Iz lokalne uprave podsjećaju da je urađena studija na osnovu koje bi trebalo da se krene u proces očuvanja svih vrijednosti koje Plavsko jezero nosi sa sobom.

-Urađena je studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, zašta je izdvojeno oko 250.000 eura. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova – saopštavaju iz lokalne uprave, podsjećajući da predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi oko 16 miliona eura.

Stručnjaci ukazuju da se Plavsko jezero smanjuje iz više razloga. Prvo, zbog nasipa koji dolazi iz rijeka Ljuča i Grnčar, potom zbog neuređenog pitanja kanalizacije u naseljima oko Plavskog jezera, ali i zbog neodgovorno ponašanje ljudi koji svojim aktivnostima utiču da se jezero smanjuje.