<p>У Бијелом Пољу има шест гестовних - судских тумача</p>

U Bijelom Polju ima šest gestovnih - sudskih tumača / M.N.

Iz NVO "Gluvonijeme osobe" poručili: Nedostatak gestovnih tumača najveći problem

Neophodno je raditi na rješavanju tog pitanja, jer znamo da je znakovni jezik ključni faktor integracije gluvonijemih osoba, jer ova invalidna lica uvijek trebaju posrednika u komunikaciji, ističe Drndar

Brojni su problemi sa kojima se susreću osobe oštećenog sluha i potrebno je mnogo raditi kako bi se položaj ovih lica podigao na viši nivo, kazala je predsjednica Nevladinog udruženja "Gluvonijeme osobe" Azra Drndar. Ona je istakla da su osobe oštećenog sluha diskriminisane od društva.

-Da se osvrnem na pandemiju korona virusa koja je doskoro bila na snazi i koja je dosta uticala na osobe oštećenog sluha. Prvo, oni nijesu na pravi način razumjeli opasnu epidemijsku situaciju i tek kasnije, kada su mjere bile na snazi, shvatili su ozbiljnost situacije. Niko im nije na pravi način predočio to stanje. Ja sam moje roditelje vodila kod ljekara, ali, šta je sa onima koji nemaju nikoga da im objasni o čemu je riječ. I njima je bilo potrebno omogućiti pravo na blagovremeno i tačno informisanje i na sve druge usluge koje ostvaruju ostali sugrađani- istakla je Drndar i naglasila da je jedan od velikih problema i nedostatak gestovnih tumača.

- Potrebno je pokrenuti tu priču oko gestovnih tumača kako bi osobe sa oštećenjem sluha bile blagovremeno informisane o svemu što se dešava. U službama i ustanovama čije usluge koriste gluvonijeme osobe nema obučenih osoba koja znaju gestovni jezik i koje bi bili posrednici u toj komunikaciji. Mislim da je neophodno raditi na rješavanju tog pitanja, jer znamo da je znakovni jezik ključni faktor integracije gluvonijemih osoba, jer ova invalidna lica uvijek trebaju posrednika u komunikaciji.U institucijama u našoj opštini nema ni jednog gestovnog tumača, što je veliki neodstatak. Ja sam po potrebi angažovana kao gestovni sudski tumač, a u Bijelom Polju ima šest gestovnih tumača koji su ujedno i sudski - kaže Drndar dodajući da je uvijek na usluzi sugrađanima oštećenog sluha pružajući im podršku u svakom pogledu.

U Bijelom Polju živi oko sto gluvonijemih lica

Položaj gluvonijemih osoba u Bijelom Polju još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, a visoka stopa nezaposlenosti i isključenost iz društva su veliki problem. Azra Drndar kaže da u Bijelom Polju živi oko 100 gluvonijemih lica, te da je mali broj njih u radnom odnosu, tako da uglavnom žive od socijalnih davanja.

-Većina njih su korisnici tuđe njege i materijalnog obezbjeđenja, što zaista potvrđuje da su gluvonijeme osobe možda i u najnezavidnijem i gorem položaju od svih invalidnih lica. Zato smatram da je neophodno pružiti im podršku, prije svega ih psihički osnažiti i motivisati, kako bi izašli iz svojih kuća i kako bi bili spremni da se bore za bolji i kvalitetniji život- naglašava Drndar.

- Ta podrška njima mnogo znači, jer su oni zaista diskriminisani po svim osnovama. Voljela bih da im se obezbijedi neki kutak za druženje, gdje bi razgovarali, razmjenjivali znanja i iskustva - dodala je Drndar.

Podsjetila je da se na Zavodu za zapošljavanje nalaze tri gluvonijema lica, i da bi ih trebalo radno angažovati.

Azra Drndar kaže da je svjesna stanja u kojem se nalaze ova lica jer je odrastala uz roditelje oštećenog sluha.

- Moji roditelji su nama, djeci, pružili svu ljubav i pažnju, i mi smo uz njih izrasli u prave ljude. Jeste bilo teško, ali tada je bilo,,zdravo" društvo, uz koje smo se mi socijalizovali i nekako uspjeli u našoj borbi zajedno sa svojim roditeljima kako bi im osigurali bolje sjutra - naglašava Drndar.