- Ekstremno zagađenje vazduha koje su građani Pljevalja ponovo osjetili tokom decembra prošle godine još jednom je potvrdilo ono na šta se godinama upozorava, a to je da se problem ne može riješiti isključivo kratkoročnim i privremenim mjerama. Brze reakcije institucija jesu važne u trenucima kada je zdravlje ljudi direktno ugroženo, ali one ne mogu biti jedino rješenje za grad koji se decenijama suočava sa zagađenjem, ekonomskom stagnacijom i zavisnošću od uglja - saopštili su oni.
U tom kontekstu, Eko-tim pozdravlja usvajanje Zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u Opštini Pljevlja. Ovaj zakon predstavlja značajan odgovor na vanredne okolnosti i omogućava hitne intervencije koje mogu ublažiti posljedice po zdravlje građana i kvalitet vazduha. Takve mjere su potrebne i neophodne, posebno u periodima ekstremnog zagađenja.
Dodaju da je međutim, problemi sa kojima se suočavaju Pljevlja ne završavaju se na kvalitetu vazduha.
- Građani se istovremeno suočavaju sa dugoročnim i strukturnim izazovima – višedecenijskom zavisnošću lokalne ekonomije od uglja i termoenergetskog sektora, nedostatkom alternativnih radnih mjesta i razvojnih prilika, lošom socio-ekonomskom situacijom i kontinuiranim iseljavanjem, kao i degradiranom životnom sredinom koja direktno utiče na kvalitet života i budućnost mladih - smatraju oni.
- Zato Pljevljima nije dovoljan samo set kriznih mjera. Potreban je poseban, dugoročan i transparentan fond za pravednu tranziciju, koji će se sistemski baviti ovim problemima, a ne samo sanacijom posljedica zagađenja. Takav fond mora da obezbijedi stabilna sredstva za otvaranje novih radnih mjesta, podršku lokalnoj ekonomiji, prekvalifikaciju radnika, sanaciju degradiranih prostora i razvoj održivih djelatnosti, kako bi Pljevlja imala perspektivu i nakon uglja - kazala je koordinatorka programa za klimu i energiju u nevladinoj organizaciji Eko-tim, Diana Milev Čavor.
U Eko-timu podsjećaju da već godinama zagovaraju da se prihodi od CO₂ taksi koriste upravo za ove namjene. Na njihovu inicijativu, u Zakonu o klimatskim promjenama otvorena je mogućnost da se ta sredstva koriste za pravednu tranziciju, a ova tema bila je razmatrana i u okviru Savjeta za pravednu tranziciju. Ipak, do danas nije uspostavljen jasan i namjenski mehanizam koji bi ta sredstva dugoročno i planski usmjeravao ka razvoju Pljevalja.
- Lex specialis za Pljevlja predstavlja korak naprijed, ali on ne može i ne treba da bude kraj tog procesa. Riječ je o zakonu koji je usmjeren prije svega na ublažavanje posljedica zagađenja i koji ima ograničen vremenski okvir primjene. Pravedna tranzicija, s druge strane, mora biti trajna politika države, zasnovana na jasnoj viziji, stabilnom finansiranju i dugoročnom planiranju - ističe Milev Čavor.
Zbog toga će Eko-tim u narednom periodu predstaviti konkretnu inicijativu i pokrenuti peticiju za javnu podršku uspostavljanju namjenskog fonda za pravednu tranziciju u Pljevljima, kako bi se ovaj proces započeo na vrijeme, planski i u interesu građana Pljevalja i budućih generacija.
