On za "Dan" kaže da je na te nepravilnosti više puta ukazivao nadležnima – načelniku i direktorici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMCG), ali da oni za to nisu imali sluha. Iz ZHMCG "Danu" su, s druge strane, kazali da se sva mjerenja vrše u skladu sa pravilima Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
Vučetić je za "Dan" saopštio da se od početka ove godine mjerenje u Pljevljima radi ispravno, ali, navodno, u nekim stanicama to i dalje nije slučaj. On tvrdi da nisu ispravna mjerenja maksimalne i minimalne temperature na dva metra, minimalne temperature na pet centimetara i trajanje sijanja sunca u toku dana, kao ni osmatranja atmosferskih pojava – magle, kiše, grada, snijega, susnježice, slane, rose...
– Ta mjerenja se rade po instrukcijama načelnika za meteorološki monitoring, a treba da se rade po uputstvima i pravilima za meteorološka mjerenja i osmatranja Svjetske meteorološke organizacije. Meteorološka stanica Pljevlja nije radila pravilno od dolaska novog načelnika, odnosno oko tri i po godine, a navedena mjerenja i osmatranja od polovine novembra 2024. do kraja decembra prošle godine – tvrdi Vučetić.
Dodaje i da ispravna mjerenja nisu radili ni Herceg Novi, Berane, Cetinje, povremeno Kolašin i Ulcinj. Vučetić dodaje da je to htio da predoči direktorici, koja mu je, kako tvrdi, poručila da nema vremena da ga primi, te da sve što ima, kaže načelniku i inženjeru, koji su joj njegove navode prenijeli. Ističe da je na sastanku, održanom 22. decembra, nadređene informisao da se mjerenja ne rade ispravno i da će o tome obavijestiti medije, te da su mu oni tada kazali da su svi podaci tačni i da su radili provjere.
Vučetić objašnjava da su posledice neispravnog rada to što stanice nemaju tačnu srednju minimalnu i maksimalnu mjesečnu i godišnju temperaturu vazduha.
– Nisu tačne ni mjesečne i godišnje sume osunčavanja, kao ni temperature na pet centimetara iznad zemlje. Takođe, ne postoji ni tačna evidencija o broju dana sa maglom, što je posebno bitno za Pljevlja – upozorava Vučetić, pojašnjavajući da svi netačni podaci idu u međunarodnu razmjenu.
U ZHMCG, pak, tvrde, da glavna meteorološka stanica Pljevlja, kao i sve ostale stanice u njihovoj mreži, rade po uputstvima SMO. Kako objašnjavaju, mjerenja na stanicama se obavljaju na dva načina – putem automatske meteorološke stanice (AMS) koja radi neprekidno, 24 časa dnevno, pomoću odgovarajućih senzora, koji bilježe sve parametre predviđene uputstvima SMO, te klasičnim meteorološkim mjerenjima, koja se obavljaju satno, pomoću standardnih meteoroloških instrumenata.
Oni navode da se minimalna i maksimalna temperatura vazduha bilježe na dva načina: preko klasičnih instrumenata i preko AMS-a.
– Minimalni termometar bilježi najnižu temperaturu u toku prethodna 24 časa. Nakon očitavanja, termometar se "stresa" i ponovo postavlja u meteorološki zaklon, kako bi bio spreman za naredni dan. Maksimalni termometar bilježi najvišu temperaturu u toku prethodna 24 časa. Nakon očitavanja i ovaj termometar se "stresa" i vraća u zaklon radi daljih mjerenja. Pod "stresanjem" se podrazumijeva prisilno vraćanje žive u rezervoar termometra. Svi termometri se redovno baždare (etaloniraju) u ovlašćenoj laboratoriji HMZ Srbije i posjeduju sertifikat koji važi dvije godine – kazali su "Danu" iz ZHMCG.
Osunčavanje i padavine, kako dodaju, mjere se i klasično i preko AMS-a. Prema njihovim navodima, AMS mjerenja se obavljaju minutno, dok se klasična mjerenja padavina u Meteorološkoj stanici Pljevlja vrše pomoću Helmanovog kišomjera u sedam i 13 časova po srednjeevropskom vremenu.
– U 13 časova bilježi se količina padavina za prethodnih šest sati (od sedma do 13 časova). U sedam časova bilježi se količina padavina za prethodnih 18 sati (od 13 do sedam časova). Sabiranjem ovih vrijednosti dobija se ukupna 24-časovna količina padavina – navode iz Zavoda.
Govoreći o mjerenju osunčavanja, iz Zavoda objašnjavaju da se klasično mjerenje trajanja sunčevog sjaja obavlja pomoću heliografa.
