Na području bjelopoljske opštine ima oko 2.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a, prema riječima Fazile Polumente, rukovodioca Sektora za poljoprivredu i vodoprivredu koja radi u okviru Sekretarijata za ekonomski razvoj, prema planu proljećne sjetve ukupno je planiran rad na 4.880 hektara površine.

– Kada su u pitanju kulture, u dijelu žita, najviše je kukuruza na 780 hektara, dok je na preostaloj površini planirano da se zasije ječam, ovas, raž i heljda. Najviše se od ratarskih kultura siju kukuruz i kupus, jer se poljoprivrednici opredjeljuju za ono što im se u datom trenutku najviše isplati. Kada je u pitanju kukuruz, on se uglavnom koristi za silažu. Pšenica se sve manje sije kao i ječam, raž i heljda – ističe Polumenta.

Slobodan Jelić i Fazila Polumenta

M.N.

Prema njenim riječima, u dijelu krmnog bilja zasijano je djeteline–lucerke na 105 hektara, kao i travne smješe na 78 hektara površine. Kad je u pitanju povrće, krompira je najviše, i to na 2.340 hektara, zatim kupusa na 780 i paprike na 325 hektara.

Polumenta ističe da je u prošloj godini požnjeveno ukupno kukuruza na 600 hektara,a da je dobijeno 4.200 tona, dok je pšenice bilo na samo 30 hektara i dobijeno 120 tona. Bilo je i 120 tona ječma na 30 hektara zasijane površine, a heljda je bila zasijana na 30 hektara površine i bilo je 30 tona prinosa.

Iako vrenmenske prilike nijesu bile baš naklonjene radovi na gazdinstvu Muja Vreve, u bjelopoljskom selu Pašića Polje uveliko su počeli. Radi se na njivi i malinjaku.

– Izvršili smo pripremu parcela na kojima će se saditi krompir,kao i onih parcela predviđenih za sjetvu jarih žita. Takođe, u toku je i prihrana ozimih žita, odnosno pšenice, raži i ječma. Sjetva ozimih žita biće obavljena u prvoj polovini aprila, a sadnja krompira 20 aprila – kaže Vreva.

Vreva dodaje da po planu koji imaju na gazdinstvu, gdje radi čitava njegova porodica, planiraju da se sjetva kukuruza i pasulja obavi početkom maja. Takođe, krajem maja biće zasijena i heljda. Na svom imanju, Vreve sije žitarice na oko dva hektra površine, što ozimih, što jarih žita, dok će na oko 50 ari biti zasijan krompir, kukuruz i pasulj.

– Veliki problem za proljećnu sjetvu predstavlja poskupljenje goriva i mineralnih đubriva. Nijesam siguran u koliko će se to lošoj mjeri odraziti na rad nas poljoprivrednika – kaže Vreve koji i pored svega očekuje dobar prinos na svom imanju. Kaže da proizvodi za seb i porodicu, ali ima i za prodaju.

– Brašno i ostale proizvode plasiram kako na domaće, tako i inostarno tržište. Uglavnom su to stalni kupci koji su zadovoljni kvalitetom – naglašava Vreva.