Spomen kompleks ”Knjaževac” / -D.J.
08/05/2025 u 07:27 h
Darko JovovićDarko Jovović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Nekada su bili simbol Andrijevice: Sabori na Knjaževcu se preselili u prošlost

Andrijevica se nakon Drugog svjetskog rata dugi niz godina prepoznavala i po saborima koji su se 1. maja i 13. jula održavali kraj crkve Svetog Arhangela Mihaila.

Tom prilikom na desetine hiljada ljudi, ne samo iz Vasojevića, nego i iz različtih krajeva bivše Jugoslavije i drugih zemalja okupljalo se na Knjaževcu, jedinstvenom spomen-kompleksu gdje je na kamenim pločama ispisana istorija ovog kraja. Noć uoči prvomajskih praznika paljene su vatre u znak sjećanja na dostignuća radničkog pokreta koji se borio za veća prava zaposlenih. Tada je u fabrikama i preduzećima u Andrijevici, koja je imala status mjesne zajednice, radilo oko hiljadu radnika koji su igrom i pjesmom na Knjažecu proslavljali Međunarodni praznik rada. Poznato je da su se i sabori na Knjaževcu održavali i prije Drugog svjetskog rata kad su se, između ostalog, na ovoj zaravni udaljenoj 300 metara od centra grada vasojevićki prvaci sastajali i donosili važne odluke za opstanak i slobodu naroda na ovim prostorima. Međutim, u poslednje dvije decenije sabori su sve više počeli da gube na značaju, tako da su poslednjih godina skoro prestali i da postoje.

Opština Andrijevica kreće sa izgradnjom saobraćajnice Konjuhe - Podgorica: Za izradu projekta puta preko Carina iz budžeta 50.000

– Kad u Andrijevici pomenete Spomen kompleks "Knjaževac", koji se nadomak grada naslanja na magistralni put, mještani će se uglavnom složiti sa konstatacijom da je to kultno mjesto svih Vasojevića i njihova lična karta. Tim prije, jer se na ovom jedinstvenom mjestu nalaze brojne znamenitosti i kamene ploče na kojima su ispisana imena slavnih junaka iz prošlih vremena, koji su svoj život položili braneći slobodu i ljudsko dostojanstvo. Tu su svojevremeno održavani i veliki narodni skupovi, odnosno nadaleko prepoznati sabori. Međutim, raspadom bivše Jugoslavije došlo je i do gašenja privrednih kolektiva u Andrijevici, čime je veliki broj radnika ostao bez posla. Tako je i način obilježavanja praznika rada postajao sve skromniji, a sve manje naroda se okupljalo na tradicionalnim saborima. Sabora, koji su ostali duboko urezani u sjećanjima starijih generacija, skoro i da nema, jednostavno preselili su se u prošlost – naglašava poznati kulturni i društveni radnik Mikan Perović.

Iz lokalne uprave navode da im je poslednje vrijeme stizalo dosta zahtjeva, naročito od starijih građana koji pamte čuvene sabore na Knjaževcu, da obnove nekadašnju manifestaciju. Ističu da su u tom cilju u poslednje dvije godine na Knjaževcu organizovali koncerte poznatih grupa i pjevača.

Kapija Andrijevice

Knjaževcem dominira saborni hram podignut 1887. godine posvećen Svetom Arhanelu Mihailu, krsnoj slavi Vasojevića. Naspram crkve su spomen biste svjetovnom i duhovnom vladaru Vasojevića igumanu Mojsiju Zečeviću i vojvodi Miljanu Vukovu Vešoviću. Poznati književnik Ratko Deletić je svojevremeno zapisao da je Knjaževac kapija Andrijevice i da se na toj zaravni ukrštaju putevi, ljudske sudbine i pomiješana vremena od spomenika, grobova, biljega, zbivanja, sabora i pamćenja gdje je i istoriji postalo tijesno.

– Knjaževac je mjesto nadojeno komskim snjegovima, plavetnilom neba, zorom i slobodom. On predstavlja kapiju Andrijevice i ličnu kartu Vasojevića. Ovo je najpoznatije saborište na našim širim prostorima – zapisao je Deletić.

– Knjaževac je prelijepi spomen-kompleks i mjesto koje brojne generacije pamte kao izuzetno posjećeno saborište. Nažalost, ti sabori su postali prošlost. Zato smo, na zahtjev brojnih građana u minule dvije godine preduzeli određene mjere da priredimo dvodnevnu manifestaciju sa ciljem da ona okupi što više posjetilaca. Ponudili smo različite sadržaje – od sajma, preko folklora, narodne muzike do rok koncerata. Ti sadržaji su privukli dosta naroda u noćnim satima, ali tradicionalne sabore nijesmo uspjeli da obnovimo – naveli su iz lokalne uprave.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
23. januar 2026 13:50