Istakli su da dosadašnja zalaganja u cilju pune valorizacije regiona Komova nijesu dala očekivane rezultate kada su u pitanju razvoj njihovih sela i ekonomsko jačanje lokalnog stanovništva, te da bi država, u saradnji sa lokalnom upravom, kroz efikasne podsticajne mjere, davanje povoljnih kredita i obezbjeđivanje otkupa tržnih viškova, trebalo da garantuje mladim ljudima da će od svog rada moći normalno da žive u mjestu svog rođenja.
– Decenijama na sela ispod Komova niko praktično nije okretao glavu, zato se narod i iseljavao. Sada, nagovještajem da će doći do realizacije nekih razvojnih projekata i iniciranjem razvoja seoskog i planinskog turizma, stvara se nada da će ovo područje dobiti na značaju i da će lokalno stanovništvo dobiti šansu da obezbjeđuje egzistenciju na svojim ognjištima. Međutim, u svemu tome potrebna su veće podsticajne mjere od strane Vlade i lokalne uprave, odnosno valjani programi koji bi lokalnom stanovništvu davali garanciju da će ovdje moći da žive od svoga rada. To znači da se preko povoljnih kreditnih linija moraju jačati lokalna gazdinstva i turistička ponuda i otvarati proizvodni pogoni, što bi sve zajedno davalo šansu da mještani obezbjeđuju normalnu egzistenciju u mjestu svog rođenja – smatra Tomo Babović, predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe.
Mještani tvrde da područje Potkomovlja raspolaže sa izuzetnim prirodnim resursima, koje bi, kako navodi, trebalo na odgovarajući način staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice.
– Svjedoci smo da je sve više onih koji žele da, uz dobru domaću kuhinju, odmor provedu u seoskom ambijentu. Pokazalo se da je područje Komova za tako nešto zaista privlačna destinacija, o čemu govore i domaćinstva koja su odlučila da se bave seoskim turizmom. Jer kod nas dolaze gosti iz čitavog svijeta i svi se oduševe sa očuvanim starinama, prirodnim i drugim ljepotama ovoga kraja. To su prednosti koje se moraju iskoristiti – ističu mještani i naglašavaju da je najzabrinjavajuća situacija kada je natalitet u pitanju jer je u potkomovskim selima u poslednjih pet godina sklopljeno svega nekoliko brakova i rođena samo troje djece. To, kako naglašavju, potvrđuju da u njihovim selima ima znatno više zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živi.
– Očigledno je da je nedostatak radnih mjesta glavni uzročnik zbog kojeg se narod seli u inostranstvo i u razvijenije krajeve Crne Gore. Svakako, država je na potezu, koja kroz oživljavanje privrede i podsticajne mjere po pitanju turizma i proizvodanje zdrave hrane treba da nađe model da se seoba naroda zaustavi. Pozivamo nadležne da dođu i da se na licu mjesta uvjere u istinitost naših tvrdnji i da vide da na ovom području gospodare samoća i tišina – poručili su mještani u zajedničkoj poruci.
