U Tivtu predstavljena onlajn platforma za očuvanje školjki: Tehnologija u službi uzgoja mušalja u Boki

Uzgajivači mušalja u Boki kotorskoj od ljeta naredne godine imaće na raspolaganju savremenu onlajn platformu koja će im omogućiti da u realnom vremenu prate ključne parametre životne sredine i time bolje zaštite svoje nasade školjki.

Riječ je o servisu koji se razvija u okviru projekta TEAMFORADRIS – Transnacionalni sistem očuvanja dagnji u Jadransko-jonskom moru.

Kako je saopšteno na predstavljanju projekta u Tivtu, 17. februara, platforma će biti besplatna za korisnike i omogućiće praćenje temperature mora, saliniteta, količine otopljenog kiseonika, hlorofila i zamućenosti vode. Podaci će biti dostupni u desktop verziji, kao "platform as a service", ali i putem mobilne aplikacije.Novi digitalni alat trebalo bi da predstavlja konkretan korak ka stabilnijoj i otpornijoj proizvodnji dagnji u Boki i širom Jadrana

Istaknuto je i da se poslednjih godina uzgajivači školjki širom Jadrana suočavaju se sa sve izraženijim gubicima. Povećan mortalitet školjki dovodi se u vezu sa klimatskim promjenama i rastom temperature mora, pojavom pljosnatog crva, zagađenjem i razgradnjom mikroplastike, ali i napadima predatora, prije svega orade. Nova platforma ima za cilj da omogući pravovremenu reakciju na promjene u morskom ekosistemu.
Prema riječima Nikoline Brajović iz kompanije B Solutions, koja je partner na projektu zajedno sa italijanskim LUM University, trenutno se na Jadranu uspostavljaju tri pilot-lokacije – u Zalivu Pirana u Sloveniji, kod Šibenik u Hrvatskoj i u italijanskom regionu Gargano.

Razmijenjena iskustva

Tokom video-prezentacije Krešimir Kovač iz kompanije Platforma 22 iz Šibenika, koji je ujedno i uzgajivač mušalja i ostriga, razmijenjena su iskustva sa Snežanom Hudiček iz kompanije Boka Sea Food iz Crne Gore o zaštiti od predatora (orada) i upotrebi plastičnih mreža. O stanju dagnji u slovenačkom dijelu Jadrana govorila je Diana Rico iz NVO Institute Our Sea You(r) Sea, dok je situaciju u Neumu predstavila Adla Kahrić sa Univerzitet u Sarajevu. Inače, u rad na digitalnoj platformi uključena je i grčka kompanija WINGS ICT Solutions.

– Mnogo toga što se pokaže efikasnim u jednoj regiji može se relativno brzo primijeniti u drugoj. Ako uzgajivači znaju da im visoka temperatura ugrožava zasade, moći će da se uloguju i provjere stanje na najbližoj lokaciji, te da na osnovu toga donesu odluke – istakla je Brajović, a prenosi portal Boka News.

Tokom predstavljanja projekta istaknuto je da će kroz predstavljanje "zlatnih praksi" iz Evropske unije, projekat TEAMFORADRIS povezati crnogorske uzgajivače sa institucijama i partnerima iz regiona.Naglašeno je da pored tehničkog razvoja, partnerina projektu rade i ekonomsku i socijalnu analizu značaja akvakulture u Jadranskoj regiji, uključujući ekološke i ekonomske indikatore, kao i uticaj na lokalne zajednice.

Skup je okupio predstavnike lokalnih samouprava, stručnih institucija i organizacija civilnog društva.