To je zajednička ocjena većine mještana Velike, koji smatraju da je nebriga države i društva u cjelini glavni razlog što je ovo potčakorsko selo decenijama doživljavalo sveukupnu razvojnu stagnaciju. Oni su poručili da je krajnje vrijeme da nadležne institucije povedu više računa o razvoju ovog kraja.
– Velika ima brojne potencijale, i određeni broj vrijednih ljudi koji su ostali vjerni zavičaju. Imamo i mnoštvo uspješnih ljudi koji povremeno dolaze u mjesto svog rođenja. Sve to daje šansu da se ovaj kraj spasi od odumiranja. Međutim, nadležne institucije su te koje moraju da prepoznaju potrebe lokalnog stanovništva i sve ono čime raspolaže Velika stave u funkciju razvoja lokalne zajednice. Zato ih pozivamo da više računa povedu o ovom mjestu – kazao je za "Dan" Momo Paunović, predsjednik Mjesne zajednice Velika.
Mještani ukazuju da je niz oteževajućih faktora sa kojima se Velika suočavala pospješivalo iseljavanje naroda.
– Poznato je da se na području Velike nalaze ogromni kompleksi kvalitetnih šuma. Ovo područje raspolaže i pravim bogatstvom različitih vrsta ljekovitog bilja i šumskih plodova. Tu su i izazovni predjeli koji su Bogom dani za bavljenje turizmom. Međutim, šumsko bogatstvo sa ovog područja, koje se mjeri milionima eura, godinama su raubovali privilegovani pojedinci, a Veličani nijesu imali nikakve koristi. Država se nije potrudila da otvara proizvodne pogone iz oblasti drvoprerade gdje bi lokalno stanovništvo pronalazilo radna mjesta. Izostali su i centri za otkup šumskih plodova i ljekobilja, kao i pogoni za njihovu preradu, iako Velika ima pet seoskih domova. Od valorizacije turističkih potencijala nije bilo ništa. Nijesu iskorišćene ni druge prirodne prednosti koje Velika ima. Sve je to kumovalo da danas broj stanovnika u Velici u odnosu na neka minula vremena bude više nego desetkovan – ističe mještanin Tomo Stešević.
Mještani podsjećaju da je Velika, kao poznati voćarski i stočarski kraj, bila kapetanija u Kraljevini Crne Gore, te da je do 1954. godine imala status opštine. Velika, kroz koju prolazi regionalni put koji od Murina, peko Čakora, vodi ka Peći, imala je ranije desetak prodavnica, nekoliko ugostiteljskih objekata, svoje zadruge, atraktivni planinarski dom i štošta drugo. Od toga, kako svjedoče Veličani, danas nema ništa. Kažu da je nekada dok je postojalo državno šumsko preduzeće veliki broj žitelja iz ovog kraja radio u njemu i tako obezbjeđivao egzistenciju za svoje porodice. Ističu da danas skoro niko ne radi iz ovog sela i da je zbog svega nabrojanog broj stanovnika u Velici, prema rezultatima posljednjeg popisa, sveden na svega 185.
– Očigledno je da Velika od prirodnih resursa ovoga kraja nema ništa. Naprotiv, Velika je pored tolikog bogatstva pretvorena u osiromašenu sredinu. Malo ko je na nas svih ovih godina okretao glavu, dok su ljudi, lišeni odgovarajućih poslova, otišli da žive u neke druge sredine. Zato se nije čuditi što danas Velika, koja je pedesetih godina prošlog vijeka brojala i do hiljadu i po stanovnika, svedena na tako malo žitelja – ističe Vujica Stešević.
Škola u Velici osnovana je sredinom 19 vijeka. Nakon Drugog svjetskog rata brojala je preko 200 učenika. Sada je taj broj sveden na svega šest đaka.
– Prije nekoliko decenija u četiri razreda imali smo i do 200 učenika. Kako je vrijeme odmicalo, broj đaka se smanjivao i sada je sveden na minimum. To je velika opomena za sve nas, ali prije svega za one koji se staraju o razvoju i opstanku naših sela – zaključuju Veličani.
