U zajedničkom autorskom tekstu za njemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), Vučić i Rama su naveli da te zemlje ne bi imale pravo veta unutar EU i ocijenili da bi na taj način bila ublažena zabrinutost onih država članica koje su uzdržane po pitanju većeg proširenja Unije.
- Mnogi Evropljani se pitaju da li EU može i dalje efikasno da funkcioniše sa znatno više članica. Zabrinutost zbog donošenja odluka, institucionalne ravnoteže i političke kohezije je legitimna. Lideri u Parizu, Berlinu i drugdje ističu da bi unutrašnje reforme EU mogle da budu neophodne kako bi se osiguralo da proširena EU ostane sposobna za odlučnu akciju - naveli su Vučić i Rama u tekstu koji je danas objavljen u štampanom izdanju FAZ.
Dodali su da su naučili, često na teži način, koliko je teško ubijediti sve države članice da ubrzaju procese pristupanja zemalja kandidata i koliko lako napredak može da bude blokiran, "često iz razloga koji su ukorijenjeni u unutrašnjim političkim promišljanjima pojedinih država članica".
- Reći budućim članicama da moraju da sačekaju reforme unutar EU prije pridruživanja bilo bi ravno zatvaranju vrata: još svečanih govora kojima se potvrđuje posvećenost prijemu novih članica, dok se zapravo malo toga ili ništa ne dešava. To bi bilo pogrešno, kontraproduktivno, čak i opasno u ovim vremenima - ocijenili su Vučić i Rama.
Naveli su da su zajedno napisali članak "jer prepoznaju da Evropa danas teži ka dva podjednako legitimna cilja - zemlje kandidati traže realan put ka punopravnom članstvu, dok države članice žele da sačuvaju kapacitet EU da djeluje i njeno jedinstvo".
- Ta napetost, uz maštu i političku volju, može - zapravo mora - da postane strateška prilika. Zato se zalažemo za ubrzanu integraciju spremnih zemalja kandidata u Jedinstveno tržište i Šengenski prostor. To bi moglo da donese opipljive koristi građanima, a istovremeno da ojača ekonomsku i geopolitičku poziciju EU, bez opterećivanja njene arhitekture donošenja odluka ili promjene njene institucionalne ravnoteže - ukazali su.
Dodali su da to "ne bi podrazumijevalo ni pravo veta ni dodatne komesare, ni veći broj poslanika Evropskog parlamenta, niti promjene u strukturama glasanja".
- Uvjereni smo da bi to ublažilo zabrinutost onih država članica koje su uzdržane po pitanju većeg proširenja – i zbog toga što bi im bilo znatno lakše da uvjerljivo predstave taj proces svojoj javnosti - napisali su predsjednik Srbije i premijer Albanije.
Oni su naveli i da su reforme, koje znače usklađivanje sa standardima EU u praktično svakoj oblasti javnog života, "skupe i politički teške, ali da se preduzimaju zato što je cilj vrijedan toga".
- Naše dvije zemlje i cio region – sa svim svojim razlikama i zajedničkim izazovima – promijenili su se na načine koji bi bili nezamislivi prije deset godina. Ali reforme i napredak se ne mogu zasnivati samo na vjeri - piše u tekstu.
U djelovima Zapadnog Balkana, entuzijazam za EU opstaje uprkos bolnim razočaranjima, navode dvojica lidera i dodaju da Albanci jesu i ostaju optimistični, dok su Srbi više skeptični.
- Ali postoji zajednički imenilac u regionu: Ljudi treba da vide da je proces vjerodostojan i da je članstvo ostvarivo u razumnom roku - naveli su Vučić i Rama.
Oni ističu da proširenje EU nikada nije bio čin milosrđa, već da je to uvijek bila "obostrano korisna investicija" - EU je dobila nova tržišta, talente, stratešku dubinu i političku stabilnost, dok su nove članice dobile prosperitet, bezbjednost i glas u oblikovanju Evrope.
- Prije svega, mir na našem kontinentu je dodatno učvršćen – u mjeri kakva nije viđena u evropskoj istoriji. Protivnici Evrope napreduju zahvaljujući narativima o propadanju i podjelama. Snaga Evrope je uvijek proisticala iz njene sposobnosti da krize transformiše u integraciju, a raznolikost u jedinstvo - napisali su Vučić i Rama.
Lideri Srbije i Albanije navode i da je od pada Berlinskog zida "malo šta tako duboko transformisalo Evropsku uniju kao njeno proširenje".
Proširivanjem svojih institucija, pravila i tržišta na nove članice, EU je doprinijela uspostavljanju demokratije, stabilnosti i prosperiteta širom većeg dijela kontinenta, navode i dodaju da nijedan drugi politički instrument nije dublje ili mirnije promijenio Evropu.
- Ipak, nijedna nova članica nije pristupila EU od 2013. godine. Iako to ne odražava nužno nedostatak posvećenosti, već prije složenije okruženje – unutrašnje reforme, geopolitičke tenzije, institucionalna ograničenja i legitimne zabrinutosti unutar država članica – ostaje surova istina: ova tužna i obeshrabrujuća realnost predugo traje - piše u članku.
Vučić i Rama ukazuju da su dostignuća evropskog projekta nesporna jer "nijedna generacija Evropljana nije doživjela takav mir, mobilnost i prosperitet" i dodaju da je proširenje u tome odigralo centralnu ulogu, šireći zajednicu zasnovanu na demokratiji, vladavini prava i ekonomskoj razmjeni.
- U našem dijelu Evrope, Zapadnom Balkanu, perspektiva članstva ostaje najjači pokretač reformi, investicija i pomirenja. EU nastavlja da bude veoma angažovana kroz finansijsku podršku, politički dijalog i sektorsku integraciju. Za to smo joj zahvalni. Međutim, transformativni uticaj punopravnog članstva još nije materijalizovan - naveli su Vučić i Rama.
