Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni (86) odlučio je da se ne kandiduje za predsjednika Republike, rekao je izvor iz njegove partije Forca Italija.

Italijanski parlament će se sastati u ponedjeljak, 24. januara, kako bi počeo glasanje za novog šefa države, koji bi zamijenio odlazećeg predsjednika Serđa Matarelu.

Izbor novog predsjednika Italije mogao bi da ima velike posljedice po budućnost Vlade premijera Marija Dragog, koja pokušava da obuzda talas zaraze kovidom 19, ocjenjuje agencija.

Dragi je jasno stavio do znanja da bi želio da postane predsjednik, čime bi okončao svoju 11-mjesečnu vladu.

To znači da bi morao biti postavljen novi premijer ili održani izbori godinu dana prije roka.

Međutim, nema garancije da će 74-godišnji bivši šef Evropske centralne banke dobiti taj posao.

Druge ličnosti koje se smatraju kandidatima su bivši predsjednik donjeg doma parlamenta Pjer Ferdinando Kasini, bivši premijer Ðulijano Amato i aktuelna ministarka pravde Marta Kartabija.

Predsjednik, koji se bira na sedmogodišnji mandat, uglavnom ima ceremonijalnu ulogu, ali uživa široka ovlašćenja nakon izbora ili kada vlada padne.

On ima posljednju riječ kada imenuje premijera i druge članove kabineta.

Izbori, sprovedeni tajnim glasanjem među više od 1.000 parlamentaraca i regionalnih predstavnika, predstavljaju nepredvidiv proces koji često traje nekoliko dana.

Zvaničnih kandidata nema, a svaki poslanik na parčetu papira napiše ime po svom izboru.

U prva tri kruga glasanja, za izbor predsjednika potrebna je dvotrećinska većina.

Od četvrtog glasanja pa nadalje, cenzus se spušta na prostu većinu.

Parlamentarci glasaju jedan za drugim i svaki krug glasanja obično traje duže od četiri sata.