Laburistička vlada pooštrava svoju imigracijsku politiku, posebno prema ilegalnim prelazima malim brodovima iz Francuske, dok nastoji zaustaviti rastuću popularnost populističke stranke Reform UK, koja je pokretala imigracijsku agendu i prisilila laburiste da zauzmu stroži stav.
Šta se mijenja?
Kao dio promjena, zakonska obveza pružanja podrške određenim tražiteljima azila, uključujući smještaj i nedjeljne naknade, biće ukinuta, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Ministarstvo, na čelu sa Shabanom Mahmood, reklo je da će se mjere primjenjivati na tražitelje azila koji mogu raditi, ali odluče da ne rade, te na one koji krše zakon. Navedeno je da će podrška finansirana od strane poreznih obveznika dati prioritet onima koji doprinose ekonomiji i lokalnim zajednicama.
Očekuje se da će Mahmood u ponedjeljak iznijeti više detalja o mjerama za koje Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da su osmišljene kako bi Britanija bila manje privlačna ilegalnim migrantima i olakšala njihovo uklanjanje.
- Ova zemlja ima ponosnu tradiciju dočekivanja onih koji bježe od opasnosti, ali naša velikodušnost privlači ilegalne migrante preko Lamanša - rekla je Mahmood. "Tempo i opseg migracija vrše ogroman pritisak na zajednice."
Više od 100 britanskih dobrotvornih organizacija pisalo je Mahmood pozivajući je da "prekine s proglašavanjem migranata žrtvenim jarcima i performativnim politikama koje samo uzrokuju štetu", rekavši da takvi koraci potiču rasizam i nasilje.
Ankete pokazuju da je imigracija koja je prestigla ekonomiju kao glavnu brigu birača. Oko 109.300 ljudi zatražilo je azil u Ujedinjenom Kraljevstvu u godini koja je završila u martu 2025., što je porast od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu i 6 odsto iznad vrhunca iz 2002. od 103 hiljade.
Ministarstvo unutrašnjih poslova izjavilo je da reforme neće biti inspirisane samo Danskom već i drugim evropskim zemljama, gdje je status izbjeglice privremen, podrška uslovna, a očekuje se integracija. "UK će sada dostići, a u nekim područjima i premašiti te standarde", saopštilo je ministarstvo.
Kakav je danski model?
Ranije ove godine, delegacija visokih funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova posjetila je Kopenhagen kako bi proučila danski pristup azilu, gdje migrantima odobravaju samo privremene dozvole boravka, obično na dvije godine, i moraju ponovno podnijeti zahtjev kada isteknu.
Ako socijaldemokratska danska vlada smatra da njihova domovina nije sigurna, tražitelji azila mogu biti vraćeni u zemlje iz kojih su došli. Put do državljanstva takođe je produžen i otežan, uz stroža pravila za ponovno spajanje porodica. Između ostalih mjera, zakonodavstvo iz 2016. omogućuje danskim vlastima da oduzmu dragocjenosti tražitelja azila kako bi nadoknadile troškove uzdržavanja.
Velika Britanija trenutno odobrava azil onima koji mogu dokazati da su nebezbjedni kod kuće, a status izbjeglice dodjeljuje se onima za koje se smatra da su u opasnosti od progona. Status traje pet godina, nakon čega mogu podnijeti zahtjev za trajno nastanjenje ako ispunjavaju određene kriterijume.
Raste antimigrantsko raspoloženje
Danska je poznata po svojoj strogoj imigracionoj politici više od decenije, za koju Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da je smanjila zahtjeve za azil na najnižu razinu u 40 godina i rezultirala uklanjanjem 95 posto odbijenih podnositelja zahtjeva.
Britansko Vijeće za izbjeglice izjavilo je na X-u da izbjeglice ne upoređuju azilne sustave dok bježe od opasnosti te da dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo zbog porodičnih veza, određenog znanja engleskog jezika ili postojećih veza koje im pomažu da sigurno započnu novi život.
Protivmigrantsko raspoloženje raste u Ujedinjenom Kraljevstvu, a ovog ljeta održani su protesti ispred hotela u kojem su uz državno finansiranje smjestili tražitelje azila.
Takav se osjećaj proširio i Evropskom unijom otkako je više od milioun ljudi – uglavnom sirijskih izbjeglica – stiglo preko Mediterana 2015.-2016., opterećujući infrastrukturu u nekim zemljama. Ne mogavši se dogovoriti o tome kako podijeliti odgovornost, države članice EU usredredile su se na povratak i smanjenje dolazaka.
Danske reforme izazvale su značajne kritike, a organizacije za ljudska prava tvrde da mjere potiču neprijateljsku klimu za migrante, potkopavaju zaštitu i ostavljaju tražitelje azila u dugotrajnoj neizvjesnosti.
