Komisija je Savjetu EU uputila predlog za odobravanje finansijske pomoći Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Španiji, Hrvatskoj, Kipru, Portugalu i Rumuniji u okviru inicijative Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), navodi se u saopštenju EK.
Za osam država članica predviđeno je ukupno oko 38 milijardi eura, pri čemu je, između ostalog, za Kipar namijenjeno 1,18 milijardi eura, a za Rumuniju 16,68 milijardi eura. Prva isplata sredstava očekuje se u martu 2026. godine, nakon što Savjet EU u naredne četiri sedmice usvoji sprovođenje odluke.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je Evropska unija tokom prošle godine ostvarila veći napredak u oblasti odbrane nego u prethodnim decenijama, navodeći da su Bijela knjiga i Plan spremnosti 2030 omogućili mobilizaciju do 800 milijardi eura za odbranu, uključujući 150 milijardi eura za zajedničke nabavke.
- Odobrili smo prvi paket SAFE planova za osam država članica, dok će ostali uskoro uslijediti. Sada je hitno potrebno da Savjet potvrdi ove planove kako bi sredstva mogla brzo da budu isplaćena - rekla je Fon der Lajen, ističe se u saopštenju.
Odluka slijedi nakon detaljne procjene nacionalnih planova ulaganja u odbranu i otvara put za prvu rundu povoljnih, dugoročnih zajmova, koji će državama omogućiti da ubrzano unaprijede vojnu spremnost i nabave savremenu opremu.
Uredba SAFE usvojena je 27. maja 2025. godine kao dio paketa Spremnost 2030, a omogućava državama članicama masovna ulaganja u odbranu kroz zajedničke nabavke iz evropske odbrambene industrije, uz smanjenje troškova i jačanje interoperabilnosti, pojašnjeno je u saopštenju Komisije.
Inicijativa predviđa i učešće Ukrajine, zemalja Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA)i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), kao i država kandidata i partnera EU, u zajedničkim nabavkama i jačanju ukupne evropske odbrambene industrijske baze. Program SAFE finansira se kapacitetima za zaduživanje Evropske unije, što znači da ga na kraju garantuje budžet Unije.
Program SAFE osmišljen je da pomogne u razvoju odbrambenih kapaciteta koji su Evropi najpotrebniji, uključujući dronove, sajber-odbranu, rakete i evropski vazdušni štit, dok Unija nastoji da izgradi dovoljno snažan vojni potencijal za odvraćanje Rusije.
