Evropska centralna banka (ECB) neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike, saopštla je njena predsjednica Kristin Lagard, ocijenivši da bi slabija kupovna moć građana, u uslovima skoka cijena energije, mogla zauzdati inflaciju u eurozoni.

- Prilagođavanje mjera u monetarnoj politici sprovodiće se u fazama. Kamatne stope neće biti podignute prije nego što se okončaju neto kupovine imovine -  kazala je Lagard u Evropskom parlamentu.

Ona je ponovo naglasila da će centralna banka pričekati sjednicu u martu i ažurirane procjene o ekonomskom rastu i inflaciji, u koje će biti uključeni najnoviji podaci, prenosi SEEbiz.

- Nema razloga brzati sa zaključcima -  poručila je Lagard.

Inflacija u eurozoni u januaru je porasla na 5,1 odsto, a u ECB-u u srednjoročnom periodu planiraju inflaciju u visini dva odsto.

Lagard je priznala ipak da bi, ako se cjenovni pritisci pretoče u veći rast plata nego što se očekivalo, ili ako se ekonomija brže vrati punom kapacitetu, inflacija mogla biti veća nego što su prognozirali u decembru, posebno u kratkoročnom periodu.

Ona je objasnila da je glavni motor jačanja inflacije trenutno rast cijena energije, koji bi u predstojećem periodu mogao dvojako uticati i na rast potrošačkih cijena.

- S jedne strane, povećanje troškova energije može podsticati rast cijena direktno, povećanjem troškova proizvodnje, i indirektno, posrednim učincima na plate. S druge strane, ono može negativno uticati na primanja domaćinstaav i na dobit kompanija, smanjujući time ekonomsku aktivnost i prigušujući izglede za inflaciju - dodala je Lagard.

Eurozona je u prošlosti bila posebno ranjiva na drugu mogućnost, budući da su veći troškovi energije slabili kupovnu moć domaćinstava i smanjivali inflaciju u srednjem roku.

- Očito u našoj procjeni izgleda za inflaciju moramo imati na umu da uslovi potražnje u eurozoni ne pokazuju iste znakove pregrijavanja koji se mogu uočiti u drugim velikim privredama - navela je Lagarde aludirajući na Sjedinjene Američke Države (SAD).

To, kako je zaključila, povećava vjerovatnoću da će trenutni cjenovni pritisci popustiti i potom se stabilizovati na nižoj vrijednosti, omogućujući da se ostvari cilj od dva odsto u srednjoročnom periodu.