Ekonomski analitičari Alijanca uporedili su dane sa temperaturama iznad 32 stepena Celzijusa sa efektima pola dana štrajka, prenose agencije.
Gubici BDP-a zbog ekstremnih vrućina u Evropi mogli bi da se kreću od 0,1 procentnog poena u Njemačkoj do čak 1,4 procentna poena u Španiji, gdje ljetnje temperature često dostižu deset stepeni više od prosjeka.
Na globalnom nivou, toplotni talasi mogli bi da dovedu do smanjenja BDP-a za 0,6 procentnih poena tokom ove godine, navodi se u izvještaju.
Zemlje koje bi najviše mogle osjetiti ekonomske posljedice ekstremnih vrućina su Kina, Španija, Italija i Grčka – gdje bi gubici mogli iznositi blizu jednog procentnog poena BDP-a. U Sjedinjenim Američkim Državama pad bi mogao biti oko 0,6 odsto, dok bi u Francuskoj mogao doseći do 0,3 odsto.
Ekstremne temperature negativno utiču i na produktivnost rada. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da će toplotni stres do 2030. godine smanjiti ukupan broj potencijalnih radnih sati u svijetu za 2,2 odsto, prenosi Bankar.
Klimatske promjene doprinose sve češćim i intenzivnijim toplotnim talasima, sušama i šumskim požarima, što nosi ozbiljne ekonomske posljedice.
Ipak, stručnjaci iz Alijanca navode da se gubici produktivnosti zbog ekstremne vrućine mogu ublažiti strukturnim mjerama – pripremom gradova i prilagođavanjem radnih mjesta novim klimatskim uslovima, prenose Nezavisne.
