Samit lidera Evropske unije zakazan je za 1. oktobar, a njegove pripreme prate pojačane tenzije i oštre poruke. U članku Politika se ističe da je uprkos izvjesnom optimizmu koji je donijela nedavna runda razgovora između predsjednika SAD Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina, atmosfera ponovo obilježena retorikom sukoba i nepovjerenja. Zemlje članice, upozorava se, djeluju sve odlučnije, ali teško uspijevaju da postignu jedinstven stav prema Moskvi.
Traganje za ravnotežom
Rafael Los iz Evropskog savjeta za spoljne odnose ocjenjuje da je primarni cilj predstojećeg sastanka evropskih lidera da se definiše ravnoteža u odvraćanju, koja bi omogućila efikasno upravljanje incidentima i spriječila njihovo pretvaranje u ozbiljniju krizu ili čak u oružani sukob. Međutim, kako je dodao, takav pristup je teško postići u trenutku kada predsjednik Sjedinjenih Država — ključni saveznik NATO-a — šalje protivrečne poruke o pitanjima podrške i učešća u akcijama alijanse.
Napetosti su dodatno pojačane izjavama generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je nedavno poručio da alijansa ima pravo da obori ruske avione ako bi oni ugrozili civilnu infrastrukturu ili stanovništvo. On je naglasio da bi, u slučaju ugrožavanja, na primjer, estonske infrastrukture, savezničke snage imale sva ovlašćenja da upotrijebe silu.
Opomena iz istorije
Poređenje sa 1914. godinom pokazuje strah zapadnih diplomata da bi i jedan nepredviđen incident mogao da pokrene nekontrolisanu eskalaciju. U atmosferi u kojoj je ravnoteža između odvraćanja i diplomatije sve krhkija, predstojeći samit u Briselu mogao bi da postane ključan test sposobnosti EU da definiše jedinstvenu strategiju i izbjegne opasnost nove krize.
