Vasilij Nebenzja / - SETH WENIG/GULIVER/AP
25/02/2026 u 10:05 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Sukob u Savjetu bezbjednosti oko toga ko ima pravo da se zove Ukrajinac

Na sednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija došlo je do oštre verbalne razmjene između predstavnika Rusije i Ukrajine, koja je sa političkog terena prerasla u raspravu o nacionalnom identitetu.

U centru polemike našli su se stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja i zamjenica ukrajinskog ministra spoljnih poslova Marjana Beca.

Dan ranije, Nebenzja je tokom izlaganja pomenuo svoje ukrajinske korijene, što je izazvalo reakciju ukrajinske delegacije. Beca je dovela u pitanje njegovo pravo da se poziva na ukrajinsko porijeklo, poručivši da ga ne smatra Ukrajincem.

Ruski diplomata je uzvratio tvrdnjom da potiče od zaporoških Kozaka, ističući da su mu i otac i majka ukrajinskog porijekla.
-Za nas to nema nikakve razlike; svi smo isti. Milioni Ukrajinaca žive u Rusiji, milioni Rusa u Ukrajini, kao i u Bjelorusiji. Nije suština u tome- naveo je Nebenzja, dodajući da Rusi i Ukrajinci dijele zajedničku istorijsku tradiciju.

Beca je odgovorila da Ukrajina nikada nije bila „jedna nacija" s Rusijom i da to, kako je naglasila, nikada neće biti. Tim stavom dodatno je produbljena razlika u tumačenju istorijskog i nacionalnog nasljeđa, koja već godinama predstavlja jednu od ključnih tačaka spora između dvije države.

Nebenzja je u svom obraćanju podsjetio i na ulogu svog oca u Drugom svjetskom ratu, ističući da je kao dobrovoljac otišao u Lenjingrad da se bori protiv nacista, dodajući da su tada Rusi i Ukrajinci imali „zajedničku otadžbinu". On je poručio da je sukob u Ukrajini tragičan, ali da će, prema njegovim riječima, trajati „koliko bude potrebno".

Ruski predstavnik je ocijenio i da sjednica Savjeta bezbjednosti, sazvana na inicijativu evropskih članica, nije usmjerena ka očuvanju međunarodnog mira, već da odražava, kako je naveo, odsustvo spremnosti evropskih država da podrže trilateralne pregovore koji bi doveli do dugoročnog rješenja. Kao argument naveo je i nedavnu Minhensku bezbjednosnu konferenciju, tvrdeći da su evropski lideri akcenat stavili na naoružavanje i jačanje istočnog krila NATO-a.

U širem kontekstu, spor oko nacionalnog identiteta odražava dublje političke pozicije Moskve i Kijeva. Predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta je isticao da Ruse i Ukrajince smatra „jednim narodom", dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više navrata odbacio tu tezu, naglašavajući da Ukrajina i Rusija nisu jedna nacija, iako dijele djelove zajedničke istorije.

Posljednja rasprava u Savjetu bezbjednosti pokazala je da pitanje nacionalnog identiteta ostaje ne samo istorijska i kulturna, već i snažno politička tema, koja dodatno usložnjava već duboko narušene odnose Moskve i Kijeva.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
25. februar 2026 10:07