Na jugu Poljske, na mjestu najvećeg nacističkog logora smrti Aušvic-Birkenau, danas je odata pošta žrtvama Holokausta uz poruku “Aušvic nije pao s neba”.
Komemoraciji je prisustvovalo 18 preživjelih logoraša, predstavnici poljskih vlasti i delegacije nekoliko desetina zemalja, na dan kada je prije 78 godina oslobođen logor.
Po odluci Ujedinjenih nacija 27. januar se obilježava u svijetu kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta.
Na centralnoj komemoraciji, direktor Muzeja logora, Pjotr Civinjski, kazao je da je preživjeli logoraš Marijan Turski upozoravao da “Aušvic nije pao s neba. Aušvic je nastao iz žeđi za vlašću i megalomanije”.
-Vidimo kako je krhka naša civilizacija. Teško nam je da stojimo ovdje. Teže nego ranijih godina. Rat prvo nasiljem ide na ugovore, poslije na granice, na kraju na ljude. Civilne žrtve dehumanizovane, zastrašene, ponižene ne ginu slučajno. One su taoci te ratne megalomanije- rekao je Civinjski.
On je, odajući poštu žrtvama Holokausta, poručio da ćutanje znači dati glas krivcima za zločine, neutralnost znači pružanje ruke siledžiji, a ravnodušnost je davanje dozvole ubicama, prenosi Slobodna Evropa.
-U Evropi ponovo masovno ginu ljudi. Rusija koja nije uspjela da proguta Ukrajinu, odlučila je da je uništi. Danas vidimo čija vrata se otvaraju, čija ostaju zaključana. Imajmo na umu da se računa svaki naš gest isto kao i odsustvo gestova. Danas je ponovo kucnuo čas izbora- kazao je Civinjski.
U ime žrtava Holokausta zvanicama se obratila Eva Umlauf koja je u logor stigla kao dijete.
Ona je kazala da Aušvic ne može da se ponovi ali da nije dovoljno samo govoriti “nikad više”.
-Znam da mržnja i isključivanje pojedinaca iz grupe uvijek dovode do agresije i ratova. Znamo da je potreban most između raznih grupa i ideologija da razlike popuni empatijom. Ako vi, javnost koja se interesuje i pamti, date lični primer mirnog zajedničkog života postoje velike šanse za pravedni razvoj u našim društvima- poručila je ona.
Ruska delegacija zbog agresije na Ukrajinu ove godine nije dobila pozivnicu da učestvuje u centralnoj komemoraciji u Aušvicu pod pokroviteljstvom poljskog predsjednika Andžeja Dude.
Ruska delegacija položila je vijence i zapalila svijeće van logora, na grobove vojnika Crvene armije koji su poginuli oslobađajući ga, a kada je zvanična komemoracija završena, privatno su položili vijence i na grobnicu ruskih logoraša u samom Aušvicu.
Sovjetski vojni zarobljenici bili su četvrta najbrojnija grupa žrtava Aušvica, a sovjetska vojska oslobodila logor.
U Aušvicu, osnovanom 1940. godine, a 1942. proširenom u kompleks Aušvic-Birkenau, za monstruozno nacističko ”konačno rješenje jevrejskog pitanja” njemački nacisti pobili su u gasnim komorama oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma i Sinta, 70 hiljada Poljaka, sovjetske vojne zarobljenike i pripadnike drugih evropskih naroda.
Vojnici Crvene armije su 27. januara 1945, kada su otvorili kapije logora, zatekli svega oko sedam hiljada jedva preživelih, iscrpljenih i bolesnih logoraša i djece.
Od 1947. godine, prostor bivše najveće fabrike smrti koju su nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj, pretvoren je u muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi iz cijelog svijeta.
